Nakon što im je more uzelo oca i strica, trojica dječaka iz zapadne Norveške – Lauritz, Oscar i Sverre – prisiljena su preuzeti brigu za svoju obitelj i otići u obližnji Bergen. Pukom slučajnošću pokaže se da su trojica malenih šegrta neuobičajeno nadarena te uz pomoć jednoga dobrotvornog društva dobivaju priliku školovati se za graditelje željeznica i mostova.
Mnogo godina kasnije, trojica ribarskih sinova s velikim uspjehom diplomiraju na Sveučilištu u Dresdenu i postaju inženjeri. Godina je 1901. i upravo je nastupilo tehnički najnaprednije stoljeće u dotadašnjoj povijesti čovječanstva. Trebaju se vratiti u Norvešku i pridonijeti najvećemu norveškom inženjerskom projektu ikada, izgradnji pruge između Osla i Bergena. No ljubav je poremetila sve planove. Jedan od braće, nasamaren i posramljen, bježi u Njemačku Istočnu Afriku, gdje ga dopadne mukotrpan posao na izgradnji jedne od najvećih onodobnih željeznica, između Dar es Salaama i jezera Tanganjike. Drugi također bježi radi ljubavi, ali u London.
Samo se najstariji brat Lauritz vraća u Norvešku vratiti dug za izuzetno obrazovanje koje im je pruženo i priključuje se izgradnji željeznice na Hardangerskoj visoravni. Nevjerojatna sudbina trojice braće na samome početku stoljeća te njihova iznimna vjera u budućnost zasjenila je sve svjetske nepravde. Uz veliki napredak tehnike, smatraju oni, ratovi će biti iskorijenjeni. No, teško da su tada mogli naslutiti da je pred njima najdramatičnije i najkrvavije stoljeće u povijesti.
Graditelji mostova prvi su roman u seriji Veliko stoljeće.
“Graditelji mostova zapanjujuća su priča o prvim godinama 20. stoljeća i početku ere tehnološkog napretka, koju je naglo prekinulo izbijanje Prvog svjetskog rata… Napeta i poučna priča o tehnološkom i društvenom razvoju, koja ni u jednom trenutku ne postaje zamorna.”