Kad eskort-dama Sofia Stefansson stigne klijentu koji je spreman platiti pet puta više od uobičajene tarife, muči ju loš predosjećaj. Svejedno ostane, no sado-mazo seansa u bogatoj stockholmskoj četvrti krene po zlu, a Sofia postaje neželjeni svjedok ubojstva ministra vanjskih poslova. Ubojičino ponašanje prkosi svakoj logici, a policija je uvjerena da je riječ o terorističkoj prijetnji. Jedina osoba koja bi mogla spriječiti smrtonosni niz, bivši policijski inspektor Joona Linna, služi višegodišnju zatvorsku kaznu. Na premijerovu intervenciju pruža mu se prilika da zaradi ranije puštanje na slobodu, no ubilački pohod nastavlja se s nesmiljenom žestinom.

Kad novinarka Ellen Gleeson pronađe letak sa slikom izgubljenog djeteta u poštanskom sandučiću, zamalo ga baci u smeće. Ali nešto je natjera na drugi pogled i kad shvati razlog, srce joj zastane – izgubljeno dijete preslika je njezina posvojenoga trogodišnjeg sina Willa. Prvi njezin poriv je poricanje bilo kakve sličnosti između dvojice dječaka, jer je sigurna da je postupak posvojenja proveden posve zakonito. Ali kao novinarka, ne može otjerati nemir iz glave i zna da neće prestati misliti na fotografju dok ne otkrije istinu. Pitanje koje ju uistinu progoni jest: što ako Will zapravo pripada drugoj obitelji, hoće li ga predati ili se boriti za njega? Dok istražuje slučaj, otkriva tajne koje nitko nije smio otkrivati i kopanje preduboko dovest će njezin i Willov život u opasnost.

One se nazivaju Svibanjskim majkama, jer su skupina mama koje su svoje bebe rodile tijekom istoga mjeseca. Dvaput tjedno sastaju se u bruklinskom Prospect Parku zbog podrške i druženja. Kad odu zajedno na piće u hipsterski bar u svome kvartu, žele samo mali, veseli prekid dnevne rutine. Ali te vruće noći na Dan neovisnosti, 4. srpnja, nešto je strašno pošlo po zlu: jedna od beba nestala je iz kolijevke. Winnie, samohrana majka, zapravo nije željela ostaviti svoju sedam tjedana staru bebu s dadiljom, ali nagovorile su je prijateljice, Svibanjske majke. A sada ga nema. Ono što slijedi je bjesomučna potraga za Midom, tijekom koje će se razotkriti tajne, brakovi staviti na kušnju, a neka prijateljstva zauvijek prestati.

Jezero, posljednji roman ugledne češke spisateljice Biance Bellove arhetipska je priča o odrastanju mladog protagonista Namija, koji se bori da preživi u okrutnim uvjetima i koji traga za vlastitim korijenima u zagađenom okolišu svoga opustošenog doma na obali neimenovanog jezera. Tematski je riječ o bajkovitom, zapravo mitskom, simboličkom tretiranju priče. Kronološki je kostur bildungsroman o odrastanju dječaka u surovim uvjetima, no sve što utječe na njegov život vremenski je, a i prostorno ispremetano tako da čitatelj stječe osjećaj da je stvarno riječ o golemom, simultanom mitskom prostoru i vremenu. Prostor se kreće od jezera, koje je zapravo more koje spaja sjever i jug Europe, ali se širi i u pustinjsko područje. Osim narodnih vjerovanja, u tom prostoru kršćanstvo i islam služe kao svojevrsni svjetonazorski orijentir u priči koja neizravno govori i o ruskoj okupaciji i pobuni protiv nje, kao i o uspostavljanju demokracije i pobuni islamskog stanovništva protiv vlasti, koja god bila, sve u istoj zemlji i u istom vremenu, kao da su se vrijeme i prostor zgusnuli u crnu rupu teškog života jednoga dječaka.

Nakon nekoliko godina provedenih u Austriji gdje se bavio mutnim poslovima i bez prevelikih kontakata s vlastitom obitelji, Žak Kralj vraća se u rodni grad gdje ga čekaju tetka, rat koji kuca na vrata i mrtav otac s kojim se nije rastao u dobrim odnosima.

Povratak ovog karizmatičnog junaka, kakve na stranice vrhunske proze zna dovesti samo Goran Tribuson, bit će otvaranje svojevrsne Pandorine kutije koje će mnogim ljudima oko njega zauvijek promijeniti život. Bivši školski kolege, obiteljski odvjetnici i liječnici, propuštene ljubavne prilike, prevareni muževi, konvertiti što preko noći mijenjaju uniforme i zastave, živopisni su likovi ovoga romana koji, osim što sjajno i točno evocira jedno vrijeme, donosi jednu od najljepših ljubavnih priča novije hrvatske književnosti.