Tisuću godina se “De rerum natura”, Tita Lukrecija Kara, slavni pjesničko-filozofsko-znanstveni tekst, smatrao izgubljenim. A onda je 1417. u njemačkom samostanu u Fuldi firentinski lovac na antičke knjige Poggio Bracciolini ponovno otkrio Lukrecijevu poemu, jednu od, kako će se pokazati, samo tri preostale. Virus koji će “svijet učiniti modernim”, kako stoji u podnaslovu knjige Stephena Greenblatta, opet je oslobođen. Prekrasna poema, naime, zastupala je opasnu tezu: kako svemir savršeno funkcionira bez božanskog upliva, kako religijski strah opasno utječe na život te kako se sve stvari sastoje od sasvim malih čestica u vječnom kretanju, koje se sudaraju i stalno mijenjaju smjer. Umnažanje i prijevod ove knjige inspiriralo je renesansu, utjecalo na umjetnika poput Botticellija i mislioce poput Giordana Bruna, oblikovalo mišljenje jednog Galileja i Freuda, Darwina i Einsteina, te revolucionarno utjecalo na pisce poput Montaignea i Shakespearea, pa čak i Thomasa Jeffersona. 

Jedan od najcjenjenijih svjetskih znanstvenika uspio je na jednom mjestu objediniti inovativan rad povijesti i uzbudljivu priču o otkrićima, gdje je jedan rukopis, iščupan iz tisuća godina zanemarivanja, promijenio smjer ljudske misli i omogućio da svijet postane onakav kakvim ga danas znamo. Biblioteka Facta s ponosom vam predstavlja knjigu dobitnika Pulitzerove nagrade i National Book Awarda u kategoriji najbolje publicistike.

Prijevod potpisuje Lidija Bernardić.