OD GRAĐANSKE ČITAONICE DO SUVREMENE GRADSKE KNJIŽNICE U ILOKU (1865 – 2005)

Ilok je gradić u najistočnijem dijelu Republike Hrvatske, smješten na desnoj obali Dunava i brežuljcima Fruške Gore. Naseljen je kroz sva razdoblja ljudske povijesti, a položajem je dio područja bogatog događanjima, kako u dalekoj tako i bližoj prošlosti. Ne zna se točno kada je Ilok proglašen gradom, ali se zna da se zbog njegova velikog povijesnog bogatstva razvijala svijest o čuvanju kulturnog blaga, pa tako i ideja o stvaranju knjižnica.

Još u 19. stoljeću budi se u narodu svijest o potrebi širenja kulture čitanja. Na inicijativu mladog studenta prava i predsjednika hrvatskog studentskog kluba «Velebit», Nikodema Jakšića – Iločanina, prije 145 godina, točnije 5. studenog 1865. godine, osnovana je prva Hrvatska građanska čitaonica u Iloku.

Već 1886. godine čitaonica i knjižnica počinje s intenzivnim radom te upisuje 70 korisnika, a inventar broji 300 knjiga. Svi korisnici, osim studenata, plaćali su mjesečne članarine. Studenti su zauzvrat, u vrijeme školskih praznika, organizirali zabave u korist čitaonice. Takve zabave obavezno su se priređivale za doček Nove godine, povodom Zrinsko-frankopanske komemoracije (30. travnja), a povremeno su se pripremale i zabavne večeri u dobrotvorne svrhe i diskusije na kulturnom polju.

Zanimljivo je istaknuti da je Hrvatska građanska čitaonica u Iloku imala svoja Pravila, iz 1884. godine, po kojima se odvijao rad čitaonice i knjižnice te poticalo čitanje, razvoj i napredak društvenog života.

U Pravilima je zapisano:

Svrha društva je razvoj i napredak društvenog i duševnog života

U tu svrhu upriličuje društvo:

• Čitalište za svoje članove, gdje će se za članove držati razne novine i časopisi.
• Nastojat će se da se malo za korist i zabavu članova sastavi knjižnica djela zabavnih, poučnih i znanstvenih.
• Priređivat će se od vremena do vremena, za razvoj društvenog života, razne zabave.

Prva Hrvatska građanska čitaonica bila je smještena u kući Šamšalovića, a 24. listopada 1885. godine posjetio ju je biskup Strossmayer. U to vrijeme knjižnica postaje glavno sastajalište mjesne inteligencije i pokretač svih kulturnih aktivnosti u gradu Iloku. Tu su se sastajali poznati književni i kulturni djelatnici grada Iloka – Julije, Ante i Franjo Benešić, Josip Karlović, Mladen Barbarić, Josip Meštrović i drugi.

Tijekom povijesti, pa sve do danas, knjižnica je doživjela 3 ratna razaranja. Prvo razaranje Hrvatska građanska čitaonica doživjela je 1916. godine kada je u ratnom metežu arhiv knjižnice izgubljen, no odmah nakon rata ustanova nastavlja s radom.

1935. godine knjižnica je imala 100 korisnika i 700 knjiga. U njenom sastavu bila je i čitaonica bivšeg «Hrvatskog sokola» u kojoj su se mogle pročitati sve tadašnje novine i časopisi.

Iz godine u godinu fond knjižnice se, kao i broj korisnika, povećavao. Pred II. svjetski rat knjižnica broji 1000 knjiga i 300 korisnika. Tijekom II. svjetskog rata knjižnica prestaje s radom, a knjige su dijelom raznesene i uništene. Po završetku rata pristupilo se prikupljanju knjiga po školama, privatnim kućama i drugim mjestima, kako bi se u što kraćem vremenu obnovio inventar knjižnice i bio omogućen njezin ponovni rad.

U kratkom vremenu prikupljen je prilično velik broj knjiga, no zbog nedostatka prostora knjižnica nije djelovala do 1952. godine. Te je godine grad Ilok odobrio nova Pravila knjižnice i konačno su stvoreni uvjeti za njen rad. U Pravilima knjižnice iz 1952. godine stoji zapisano:

«Zaključkom Narodnog odbora gradske općine Ilok od 25. listopada 1952. godine, br. 18, osniva se u Iloku čitaonica i knjižnica kao kulturno-prosvjetna ustanova za područje Gradske općine Iloka, pod imenom ''Čitaonica i knjižnica Gradske općine Ilok''.» Fond knjižnice i čitaonica smješteni su tada u prostorije tadašnjeg Radničkog doma, današnje prodavaonice obuće «Borovo» na današnjem Trgu žrtava Domovinskog rata.

1956. godine knjižnica ulazi u sustav Narodnog sveučilišta te je preseljena u dvije prostorije Doma kulture. Uz knjižnicu postojala je i čitaonica te prostorije gdje je bio postavljen televizor i prostor za igranje šaha, a za dolazak u društvene prostorije plaćala se mjesečna karta. Sa svim tadašnjim novitetima i broj korisnika se povećavao, pa je već 1964. godine knjižnica imala 342 korisnika. Zbog sve većeg broja korisnika i knjiga radni prostor postaje premalen te je bilo potrebno pristupiti proširenju knjižnice. Narodno sveučilište pokrenulo je akciju proširenja 1967. godine kada je knjižnica brojala 4500 knjiga. U rekordnom roku izvršena je adaptacija prostora, nabavka novih polica za knjige i opreme za knjižnicu.

Svečano otvorenje obnovljenog i adaptiranog prostora bilo je 1. veljače 1968. godine i od tada pa sve do 2004. godine Gradska knjižnica i čitaonica djelovala je u istom prostoru sa istom opremom, ali sa sve većim brojem korisnika i sve većim brojem knjiga. Posljednji podaci do Domovinskog rata su podaci iz 1989. godine kada knjižnica broji oko 12000 knjiga i 1000 korisnika.

17. listopada 1991. godine većina stanovnika grada Iloka i okolnih naselja konvojem napušta svoj grad. U to vrijeme grad Ilok spada pod tzv. Oblast SAO Krajine, a na mjestu ravnatelja Knjižnice i čitaonice je Dragutin Beg, dotadašnji ravnatelj Srednje škole Ilok. Zanimljivo je istaknuti da je tijekom gotovo sedmogodišnje okupacije fond knjižnice uvećan za svega oko petstotinjak knjiga. Dotadašnje djelatnice knjižnice su, kao i većina stanovništva, napustile grad i nastavile s radom u knjižnicama Grada Zagreba. U vrijeme okupacije Gradska knjižnica i čitaonica u Vinkovcima i Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek nabavljala je knjige za knjižnicu u Iloku.

Mirnom reintegracijom građani Iloka vraćaju se u svoje uništene i pokradene domove, a Gradska knjižnica i čitaonica Ilok nastavlja s radom. Bilo je potrebno u što kraćem vremenu provesti reviziju fonda te se pristupilo njenoj realizaciji. Rezultati revizije pokazali su da su knjige uništene, nestale ili nisu vraćane od strane većine korisnika, pa je te 1998. godine otpisano ukupno oko 4500 knjiga. Rad Knjižice nastavljen je s fondom od oko 8500 knjiga i vrlo malim brojem korisnika te u istom prostoru od 1968. godine.

Idejom gradske vlasti, uz podršku tadašnjeg gradonačelnika gosp. Stipana Kraljevića, te uz podršku Ministarstva kulture, pristupilo se izradi projekta obnove i rekonstrukcije Gradske knjižnice i čitaonice Ilok. Realizaciji projekta pristupilo se 2004. godine. Knjižnica se privremeno preselila u prostorije bivše .upravne zgrade poduzeća «Agrokomerc» na Trgu žrtava Domovinskog rata u Ilok

Obnova i rekonstrukcija prostora Gradske knjižnice i čitaonice Ilok trajala je tri godine. Zahvaljujući velikoj financijskoj potpori Ministarstva kulture RH, na čelu s ministrom mr.sc. Božom Biškupićem i velikom razumijevanju mr.sc. Branke Šulc, krajem kolovoza 2007. godine obnova i opremanje knjižnice je završeno. Fond knjižnice je preseljen u novoobnovljene prostore, te je počela s radom 03. rujna 2007. g.

S obnovom i opremanjem knjižnice, koja danas radi na najmoderniji način, svakodnevno se povećava i broj korisnika. Knjižnica provodi niz aktivnosti kako bi zadovoljila potrebe i želje svojih korisnika i posjetitelja naijstočnijeg grada Lijepe naše.