On putuje kroz povijest i sadašnjost, promatra kako žive obični ljudi, pokušava otkriti njihov pravi mentalitet i proniknuti u nepoznate slojeve prostora koje je globalizacija učinila prividno poznatima. Kako je globalizacija izgledala nekad i zašto bi se Aleksandra moglo definirati kao prvog svjetskog globalizatora, koliko su slične kulture Europe i Azije, kako se predrasude putovanjima ukidaju, neke su od tema u ovoj knjizi. Prolazeći kroz mjesta i prostore kojima je prije više od 2300 godina prošao taj najveći vojskovođa, autor pokušava shvatiti kakva se osoba krije iza mita, je li doista bio tašti megaloman, što ga je tjeralo da ide dalje te kakvo je sjećanje na njega u tom prostoru gdje mitovi još žive.
Boko se na svom putu kroz Grčku, Tursku, Iran, Afganistan, Uzbekistan i Egipat ponaša poput stanovnika tih zemalja: putuje lokalnim prijevozom, spava u hotelima koje stanovnici smatraju pristojnima, a Europljanima su ispod standarada prihvatljivosti, razgovara i pije čaj sa svakim tko želi komunicirati.
Tako nastaju zabavne, ponekad sjetne i tužne priče, a čak i po život opasne o ljudima koji se nakon sedamdesetak godina sjećaju jezika svojih djedova, o onima koji mogu nabaviti gotovo svaku sitnicu koja vam zatreba, o onima koji žele otići iz svoje zemlje, o onima koji se hvale svojim zapadnjačkim načinom života, o onima koji bi rado zamijenili grobnicu za mercedes. Autor će na ulici popiti čaj s prodavačima rabljenih cipela, susresti mudžahedine i doznati zašto Uzbekistanci djecu prave četvrkom. Ipak, najzabavniji su susreti u taksijima, na granicima i u veleposlanstvima. Uvjeren kako postoji svjetska zavjera protiv njega, on te susrete doživljava kao teške drame ili urnebesne komedije.
Ovaj put Boko ne putuje sam. Plavokosa i plavooka arheologinja Nikolina izazivat će veliko zanimanje stanovnika na tom putu i potaknut će ih na razgovor o slobodama, pravima, položaju i ulozi žena u muslimanskom svijetu te autoru otkriti neke prednosti putovanja u dvoje.
