Nakon što Allan prihvati poziv starijeg kolege Indijca, bogatog i utjecajnog inženjera Sena i dođe upoznati njegovu zemlju iz prve ruke, ubrzo ga očara domaćinova lijepa i nepronična kći Maitreyi. Premda je djevojka obrazovana i načitana, on u njoj vidi stanovitu divlju Drugost koja ga intrigira. Slijedi šarmantno, nesigurno udvaranje koje, unatoč svim konvencijama i uzusima indijskog društva, prerasta u ljubavnu vezu koja je nemoguća i, na kraju se pokazuje, tragična: burnu mladenačku ljubav uništava kulturni i kolonijalni jaz.
Iako je dakle u prvom planu Eliadeova romana priča o ljubavi između Bengalke i Europljanina, stalno je kao tema prisutan i raskorak između dviju civilizacija koji možda upravo ljubavna priča najbolje zrcali.
Bengalska noć nije autobiografski roman, to je roman-dnevnik u kojem se Mircea Eliade koristi vlastitim iskustvom iz Indije. Iako je autor u znatnoj mjeri izmijenio vlastite podatke, pretvorivši se iz rumunjskoga studenta u engleskog inženjera, ljubavna je priča pretrpjela manje izmjena, a ženi koja je bila uzor za glavni ženski lik nije promijenio ni ime, tako da je ona četrdeset godina kasnije s čuđenjem ustanovila da je u jednoj dalekoj zemlji, Rumunjskoj, svi "poznaju".
Inače je za Maitreyi rečeno da je usporediva s tragičnim junakinjama, da ima crte vječne Eve, vječno ženskoga, a ljubavnici iz knjige uspoređivani su sa slavnim parovima poput Tristana i Izolde. Napisano je i to da ta priča jednom kad pročitamo roman postaje dijelom naše intimne mitologije...