Aralica i u ovome romanu propituje moć sjećanja, pamćenja i zaborava, temelja individualnoga, društvenoga i nacionalnog identiteta. 
Bunar pripovijeda o hrvatskom identitetu uz granično područje Dalmacije i Bosne, u župi Kninsko polje, a u njemu se isprepleću povijesni događaji naznačeni dodirom, susretom i sukobom civilizacija kršćanstva, pravoslavlja i islama, nacionalne baštine i različitih ideologija. 
Potresnu priču o djedovu životu uz ovce na planini, u kolibi na Brezovcu, u blizini turske granice, o bunaru, o ramazanskom zakonu i pravilima ispaše, o kolibarima i tovarini, o puškama, dubokim snjegovima, o partizanima, četnicima i ustašama, dopunjuje priča o onome što se dogodilo 1944., na blagdan Uznesenja Marijina, dan kad je djed posljednji put uzašao na planinu. Bunar na turskoj granici čitatelja intelektualno angažira i emocionalno obuzima.