Hoće li nakon ove knjige, prepune argumenata kako je upravo Jadran more u kojem se prije tri milenija izgubio itački kralj, Homerova "Odiseja" i dalje biti čitana isključivo kao fikcija?   Ili ćemo, poneseni dokazima Jasena Boke, povjerovati da je Odisej nimfu Kalipsu zaista susreo na Mljetu, da je Kirku našao na Korčuli, a Polifema na Hvaru, nikako ne na Siciliji, kako tvrdi općeprihvaćeni književno-povijesni mit? 

I jesu li zaista današnji Dalmatinci daleki potomci onih silnih Homerovih ljudoždera, čudovišta i kiklopa, ali i fatalnih nimfa s kojima se Odisej mučio deset godina kako bi se vratio Penelopi, koja možda i nije bila uzor vjernosti i strpljivosti?

Nakon uspješnice "Na Putu svile", kojom je slijedio tragove Marka Pola, Jasen Boko stavlja pred sebe nov izazov i slijedi trag koji je potrebno odgonetnuti. Ponovno preskače turističke vodiče kao literaturu s kojom se započinje putovanje i čije naputke valja slijediti, a u ruke uzima prvi putopis europske književnosti, Homerovu "Odiseju", te se otiskuje na putovanje Mediteranom u potrazi za mjestima po kojima je lutao junak znamenita epa.
Jednostavno, knjiga "Tragovima Odiseja" svojevrstan je vodič i priručnik za putnika kroz prostor i vrijeme, koji je u stalnoj potrazi za Itakom, ali je zapravo ne želi naći.