Nakon svega nekoliko pročitanih stranica ove knjige, pomislio sam: "Bože! Da sam bar ovo čitao prije četrdesetak godina, u vrijeme kada se rodio moj sin!" Da jesam, bio bih se osjećao manje usamljen i mrvicu više uvjeren da ja to mogu. Ova je knjiga dragocjeni poklon svim mladim očevima koji, iako okruženi prekrasnim, snažnim i dobronamjernim ženama, majkama i bakama, još osjećaju usamljenost početnika.
Izreka kaže: "Za igru je potrebno dvoje", stoga ova knjiga svjedoči i o važnosti uloge žene za muškarca koji želi postati drugačiji otac. Paulova supruga bila je dovoljno mudra da mu ostavi dovoljno prostora da bude otac kakav želi, da prihvati da će on uzeti i više od toga. Majčinstvo nije njezin jedini identitet, kao što to na nesreću biva kod mnogih žena kad postanu majke, a zajedno sa svojim suprugom, dokaz je da roditeljsko iskustvo nema granica. Ne treba biti posesivan ni restriktivan, niti postavljati stroge granice.