Za Edija, sedamdesete u malom slavonskom mjestu bile su najbolje i ujedno najgore vrijeme za odrastanje. Svijet se okretao u ritmu školskih godina i svjetskih nogometnih prvenstava, a kada ga je pogodio razorni komet devedesetih, Edi je bio ondje i gledao kao ispada iz osi. U godinama koje slijede nekadašnji pravovjerni pripadnik heavy metal-plemena okusit će ljubav i rat i, višestruko poražen, shvatiti da više nema plemena kojemu bi želio pripadati. Ostavivši svoj stari život iza sebe, ustrajno će i požrtvovno početi – nestajati.
Iz stranice u stranicu, iz grada u grad i zemlje u zemlju, uz diskretnu pratnju Wendersovih anđela, Pilićev junak pred nama posrće, pada, ali se uvijek diže – a put ga iz europskog Maconda vodi u nepoznato, možda i do samoga kraja svijeta.

Grace Reinhart Sachs psihoterapeutkinja je koja živi sređenim životom u visokim krugovima New Yorka. Odana je svom mužu, dječjem onkologu, njihovu sinu Henryju i pacijentima za koje se skrbi u vlastitoj ordinaciji. Njezini su dani ispunjeni poznatim ritualima: živi u istom stanu na Manhattanu u kojem je odrasla i svako jutro šalje Henryja u istu elitnu školu koju je i sama pohađala. Bogato terapeutsko iskustvo pokazalo joj je koliko žene zavaravaju same sebe u vezama i brakovima te Grace piše knjigu naslova Trebala si znati, u kojoj upozorava žene da bolje slušaju svoju intuiciju na početku veze. No, nekoliko tjedana prije izlaska knjige u njezinu se životu otvara ponor: jedna nasilna smrt, muž koji je nestao bez traga i neprekidni lanac zastrašujućih spoznaja. U jeku sve većeg javnog skandala, zgrožena činjenicom da je i sama pala u zamku protiv koje se borila čitav svoj profesionalni život, Grace mora do temelja srušiti svoj dotadašnji svijet i za sebe i svog sina sagraditi novi život.

Franzenova posljednja esejistička knjiga donosi izbor iz tekstova na prvi pogled prilično različitih, no jasno uvezanih voljom da se beskompromisno uhvati u koštac s temama koje pisac smatra presudno važnim bilo za njega osobno, književnost kao njegovo primarno područje djelovanja, ili za svijet i društvo danas. Bilo da piše o mladalačkom iskustvu s New Yorkom, poznatim i manje poznatim kolegama piscima, posljedicama klimatskih promjena ili pticama – u čijem znaku stoje mnoge stranice ove knjige – Franzen uvijek demonstrira stilsku preciznost, tematsku aktualnost, oštrinu zahvata i specifičan, često samoironičan humor na koje nas je do sada navikao.

Kraj kraja Zemlje knjiga je čvrsto ukorijenjena u sadašnjost, ali pogleda upravljenog u ono buduće, koje uvelike ovisi o našem djelovanju i osobnoj odgovornosti pojedinca. Utoliko ona računa na aktivnog, dosljednog čitatelja spremnog uhvatiti se u koštac s posljedicama pročitanoga.

Uzbudljiv roman nadahnut istinitim događajima, planom obavještajne agencije CIA da najveću ljubavnu priču 20. stoljeća, Doktora Živaga, iskoristi kao oružje protiv sovjetskog sistema. U jeku Hladnog rata, dvjema daktilografkinjama Agencije povjeren je zadatak života. Misija im je prokrijumčariti Doktora Živaga iz SSSR-a, gdje ga se nitko ne usuđuje objaviti, i pomoći Pasternakovu remek-djelu da obiđe svijet.

Sofisticirana Sally Forrester iskusna je špijunka koja je zanat izbrusila na zadacima diljem svijeta, služeći se šarmom i lukavstvom kako bi iščeprkala tajne iz moćnih muškaraca. Irina je, s druge strane, potpuna početnica u špijunskom poslu, no pod Sallyinim mentorstvom brzo uči kako se stopiti sa svakom okolinom i neprimjetno obaviti povjerljive zadatke. Čuvarice tajni isprepleću poznatu ljubavnu priču iz svijeta književnosti, vezu Pasternaka i njegove dugogodišnje ljubavnice Olge Ivinskaje, i pripovijest o dvjema ženama koje dar za čuvanje tajni katapultira u svijet opasnosti, ljubavi i međunarodne špijunaže. Dok nas vodi od Moskve do gulaga, od Washingtona do Pariza i Milana, ovaj roman osjećajno, vjerodostojno i s posebnom pažnjom za povijesne detalje pripovijeda o napetim vremenima i iznimnim a nevidljivim ženama koje su ih obilježile.

Kad u napadu lava strada još jedna djevojka, ljudi u mozambičkom selu Kulumaniju odluče raspisati natječaj za lovca. Posao dobiva Arcanjo Baleiro, koji ima lov u svojim genima, no proganja ga zagonetna sudbina njegovih bližnjih. U Kulumaniju ga čeka Mariamar, kći lokalnog tragača, koja je oduvijek čeznula za dalekim svijetom, ali sputana je običajima i očevom željom. Premda roditelji pokušavaju osujetiti njezin susret s Arcanjom, ne mogu spriječiti da lov na lavove izvuče na vidjelo mračne obiteljske tajne. Jesu li zvijeri koje se goste djevojkama stvarno lavovi ili je riječ o užasu koji čovjeku može prirediti samo drugi čovjek?

Hope Anderson tridesetšestogodišnja je medicinska sestra koja ni nakon šest godina veze s dečkom ne nazire budućnost njihove veze niti naznaku skorašnjeg vjenčanja. Njezinu ocu nedavno je dijagnosticirana teška i neizlječiva bolest, pa odlučuje provesti tjedan dana u obiteljskoj kući u

Kad Karen dotetura iz vrta, krvareći i sva u modricama, tvrdi da ju je napao Alin suprug Mike. U djeliću sekunde Ali bi trebala donijeti odluku: komu vjeruje? Svojemu prestravljenom mužu ili svojoj najboljoj prijateljici? Kako Mike nudi drukčiju verziju događaja, Ali zna da jedno od njih laže, ali tko? I zašto? Kad je kaos koji nastane prisili da se vrati u zlatno doba druženja istoga društva

Serijski ubojica hara Bolognom. Zovu ga Iguana, jer nakon svakog zločina preuzima identitet žrtve kako bi ušutkao "paklena zvona" što mu odjekuju u ušima. Inspektorica Grazia Negro pokušava mu stati na kraj, a jedini svjedok koji ga može prepoznati slijepi je mladić Simone.

Gvatemala, 1954. godine. Uz potporu CIA-e kao produžene ruke SAD-a, Carlos Castillo Armas ruši vladu Jacoba Arbenza. Njegov državni udar počiva na laži koja će se pokazati ključnom za budućnost Latinske Amerike: vlada predsjednika Eisenhowera optužila je Arbenza za poticanje širenja sovjetskoga komunizma na američki kontinent.

Duboka voda jedan je od najpoznatijih psiholoških trilera slavne Patricije Highsmith. Iako prvi put objavljen 1957. godine roman je ubrzo postao klasikom i od tada nikada nije nestao s knjižarskih polica. Prvi je puta po njemu snimljen film u Francuskoj 1981. godine, a 2021. godine izlazi i filmska adaptacija s Benom Affleckom u ulozi Vica Van Allena.