B-C je muškarac izrazito niska rasta, a njegova voljena – izrazito pretila žena. U okrilju svog doma žive mirnim, povučenim životom, ali čim izađu na ulicu, na njih se sruči gomila pogleda teških od predrasuda. Žena ih loše podnosi, muškarac nešto bolje. Ona se tješi opsesivnim prejedanjem, a on opsesivnim traganjem za natuknicama za svoj Rječnik pogleda. Dosjete se čak zamijeniti uloge: ona se preoblači u muškarca, a on u ženu, ne bi li zavarali okolinu… No tu priči nije kraj – poći nam je dublje u prošlost i dalje u svijet, jer čovjek je svagdje i odvajkada i promatrač i promatrani, a znatiželji se ne može uteći.

Ništa osim noći, roman koji je John Williams napisao dok se tijekom Drugog svjetskog rata u Burmi oporavljao od ranjavanja, psihološki je noir koji po mnogočemu najavljuje tri remek-djela suvremenog američkog romana: Stonera, Augusta i Krvnikov Prijelaz.

Zamislite da dva liječnika u istome gradu daju različite dijagnoze identičnim pacijentima ili da dva suca u istoj sudnici daju izrazito različite presude osobama koje su počinile isti zločin. Pretpostavite da dvije različite osobe koje vode razgovore za posao donesu posve različite odluke o kandidatima. Sad zamislite da su različita mišljenja liječnika, sudaca i stručnjaka iz ljudskih resursa ovisila o tome je li jutro ili poslijepodne, ponedjeljak ili srijeda … To su primjeri buke: varijabilnost prosudbi koje bi trebale biti identične.

Vječno radoznali um, nesputana kreativnost i mašta definirali su život svestranoga renesansnog čovjeka Leonarda da Vincija koji je nadahnuće za raznovrsna djela i izume pronalazio u detaljima iz svakidašnjeg života pred kojima malotko zastaje.

Svijet prepoznaje Gabriela Garcíju Márqueza kao jednog od najboljih romanopisaca 20. stoljeća. Manje je poznato da je ovaj slavni kolumbijski nobelovac, kojeg od milja, u hispanskom svijetu, zovu Gabo, bio i vrstan novinar. Skandal stoljeća antologija je njegove novinarske ostavštine. Članci koji su u nju uključeni presjek su četrdesetogodišnjeg rada za dnevne novine i časopise.

Novinski tekstovi Garcíje Márqueza ne razlikuju se mnogo od njegove fikcije. Piše s lakoćom, opušteno i duhovito. Kad ne bismo znali da je riječ o fakciji, mnoge od tih novinskih priča mogli bismo lako zamisliti u zbirkama njegovih pripovijetki. Svi ti članci maestralno su napisani. Britki i počesto ironični. Nema dvojbe da pisana riječ Garcíje Márqueza odiše svježinom i okretnošću.

Snažna i iskrena knjiga o empatiji, nadahnjujući vodič za nježne duše, osjetljive i suosjećajne, koje neumorno rade za druge, ne razmišljajući pritom o sebi. Ovo je knjiga za sve one koji se žrtvuju i ne znaju primati, koji kažu da čak i onda kad bi radije rekli ne, koji osjećaju krivnju kad naprave nešto za sebe, koji su žrtve drugih i nisu svjesni vlastite vrijednosti, a koji žele u cijelosti iskoristiti svoj dar intuicije i suosjećanja.

Empatični ljudi promatraju i osjećaju svijet na jedinstven način; oni jednostavno osjećaju dublje. Za njih je današnji svijet pravo minsko polje. Često bismo se najradije izvikali na moćnike – one koji podržavaju ideju o opstanku najjačih i ne biraju sredstva kako bi došli do cilja – da prestanu širiti strah i umjesto toga potiču suosjećajnost. Čak i pomisao da iznesemo svoje mišljenje suprotstavlja se načinu na koji smo programirani jer kad bismo javno progovorili, izložili bismo se izravnim napadima, a za takvo što nismo dobro opremljeni. Stoga je i sama pomisao da svoj glas pridružimo ostalima dovoljna da nas natjera da odustanemo od toga. No, sad je pravi trenutak da empati dignu svoj glas, smatra Anita Moorjani, i poručuje da je emocionalni naboj koji posjeduju moguće pretvoriti u moćno oruđe, u stvarnu snagu, osobito u vrijeme kad su osobine poput osjetljivosti, osjećajnosti, ljubaznosti i suosjećanja itekako podcijenjene.

Ova knjiga nadahnut će vas da pronađete svoj put, povežete se s božanskim u sebi i shvatite da ste jedinstveni. Pokazat će vam kako otkriti istinsku moć empatije u sebi i pomoći vam da naučite poštovati i voljeti sebe.

Angažirani budizam je način svakodnevnog budnog bivanja u svijetu kakav je zagovarao veliki učitelj Thich Nhat Hanh. Njegova učenica i nekadašnja redovnica Kaira Jewel Lingo, danas i sama mudra i nadahnjujuća učiteljica dharme, na tom je temelju osmislila deset pouka, meditacija i praktičnih savjeta za odvažno, sigurno i suosjećajno suočavanje s izazovima našeg vremena. Sve meditacije i vježbe mogu se izvoditi svakodnevno ili im se možemo vraćati kad osjetimo potrebu za osnaživanjem i podrškom. Njezina su učenja svevremenska, a prakse koje nam nudi u nama ponovno bude osjećaj pripadnosti i oslobađaju naša srca.

U današnje vrijeme anksioznost je poprimila razmjere epidemije – bilo da je uzrokuju društveni problemi ili oni osobne prirode, većinu nas preplavljuju osjećaji nemoći i gubitka kontrole. U ovoj svevremenskoj knjizi psihijatar Judson Brewer objašnjava kako ublažiti anksioznost koristeći se raznim alatima i tehnikama utemeljenim na radu našeg mozga.

O anksioznosti često razmišljamo kao o krovnom pojmu koji obuhvaća sve od blage nelagode do napadaja panike, ali ona je također okidač koji potiče naše ovisničko ponašanje i loše navike, kao što su prejedanje pod stresom, pušenje, ovisnost o društvenim medijima ili samoosuđivanje. Dr. Brewer nam objašnjava da se anksioznost rađa u dijelu mozga koji se opire racionalizaciji pa nerijetko zapnemo u petljama navika jer se ne možemo izvući iz njih pukom snagom volje. U više od dvadeset godina istraživanja i rada s više od tisuću pacijenata, uključujući i rad s olimpijskim sportašima te državnim i poslovnim čelnicima, dr. Brewer je razvio jasan i pristupačan program koji nas podučava kako da otkrijemo okidače našeg ponašanja, ublažimo ih jednostavnim, ali snažnim praksama svjesnosti i radoznalosti te razvijemo nove i bolje navike. Ovaj bestseler New York Timesa je praktični vodič koji će vam pokazati kako prekinuti cikluse straha i brige te kako svi možemo poboljšati kvalitetu života, bez obzira na to koliko anksiozni bili.

enjač i publicist Mark Synnott pruža nam u knjizi Nemogući uspon jedinstven uvid u penjačku kulturu, te donosi cijelu povijest penjanja u Yosemiteju, na najpoznatije visoke stijene na svijetu,  ali u središtu ove knjige ipak je nevjerojatan solo uspon njegova prijatelja Alexa Honnolda na El Capitan, savršenu granitnu stijenu u dolini Yosemite, visoku više od devetsto metara. Honnold je obavio svoj povijesni uspon, bez ikakvog osiguranja, za manje od četiri sata i zaprepastio cijeli penjački svijet. New York Times opisao je uspon kao „jedan od najvećih pothvata bilo kojeg sporta ikada“, a o tom usponu snimljen je i dokumentarni film Free solo koji je nagrađen Oscarom. Synnott piše i o vlastitoj opsesiji penjanjem koja se razvila još u adolescenciji – opisuje profesionalne uspjehe, neuspjehe i dileme koje su iz njih proizašle – a sve to pretvara ovu knjigu u temeljito i čarobno promišljanje o tome što znači živjeti život do kraja. Honnold se usudio pomaknuti granice više nego ijedan penjač u povijesti. Međutim, ova priča o visinama što bude strahopoštovanje zapravo je priča o svima nama. Tko se od nas u životu nije morao suočiti sa strahom i što je život ako ne jedna vrsta nemogućeg uspona.

Malo je teoretičara i praktičara u području ranog i predškolskog odgoja koje Reggio pristup može ostaviti ravnodušnim. Mnogi od njih drže da je Reggio pristup praktično oživotvorenje onoga na što bi svako dijete, neovisno o zemlji u kojoj živi ili odgojno-obrazovnoj ustanovi u kojoj se odgaja i obrazuje, trebalo imati pravo: razvoj vlastitih, individualno različitih potencijala, učenje istraživanjem i otkrivanjem, izražavanje na mnogo autentičnih, simboličnih načina, višestruke slobode izbora, iskustvo donošenje odluka o pitanjima koje ga se tiču, uvažavajući odnosi s ostalim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa i slično.