Pet priča iz bliske budućnosti. Prva priča, Otok štakora, vodi nas u postpandemijsku Ameriku u kojoj imućni na vrhovima nebodera čekaju evakuaciju helikopterima na privatna imanja, dok se oni manje sretni bore po ulicama za puki opstanak. U Brisaču pratimo znanstvenika koji istražuje vječni život i ima pristup brisaču sjećanja, uređaju uz pomoću kojeg je dijelove života moguće gurnuti u potpuni zaborav. Cvrčci su priča o dvojici najboljih prijatelja koji se na putovanju u Pamplonu zaljubljuju u istu djevojku. Protuotrov prati otuđenog sina koji planira posjetiti oca na farmi zmija u Africi. I na kraju, u epskom i opakom Crnom skakaču upoznajemo psihologa Lukasa Meyera koji nakon osobne tragedije postaje profesionalni ubojica u službi međunarodnih korporacija.

Znanstvenici su dugo vjerovali da je mozak adolescenta gotovo jednak mozgu odrasle osobe. Međutim, tijekom posljednjeg desetljeća neurologija i neuroznanost otkrile su da tinejdžerske godine obuhvaćaju presudno važne stadije razvoja te da tinejdžerima i mladim ljudima treba mnogo više razumijevanja i potpore tijekom tog turbulentnog razdoblja.

Ispreplićući jasan sažetak i analizu istraživačkih podataka s anegdotama iz godina provedenih u ulozi liječnice, istraživačice i javne govornice, ugledna neurologinja Frances E. Jensen istražuje funkcioniranje i razvoj adolescentskog mozga u kontekstu učenja i multitaskinga, stresa i pamćenja, spavanja, ovisnosti i donošenja odluka.

Knjiga Tinejdžerski mozak objašnjava kako ta vrlo poučna saznanja ne samo što osporavaju uobičajene zablude o tinejdžerima, nego i nude praktične savjete za odrasle i tinejdžere koji se pokušavaju snaći u zagonetnom i čudesnom svijetu adolescentske biologije.

Gotovo pola svojega života Joel Raviv proveo je radeći kao špijun. Od Manile do Bangkoka, od Ženeve do Helsinkija – 23 godine svijetom je putovao za izraelsku tajnu službu, a sada je tu, svojevoljno umirovljen u predgrađu Tel Aviva, s kćeri tinejdžericom, svojom majkom i majkom žene koju je volio. Nakon što je cijeli život razotkrivao tuđe tajne i laži, vrijeme je da se napokon pozabavi onima s kojima je živio: zagonetkom života i smrti svoje žene, misterijem bolesti svoje kćeri, tajnom oprosta i ljubavi.
Može li muškarac, pa bio on i vrhunski tajni agent, doista poznati ženu, svoju ili bilo koju drugu? Može li, poznajući je, upoznati sebe?
Roman Poznati ženu suptilan je i veličanstven prozni trijumf Amosa Oza, knjiga koja nas, baš kao i njezina junaka, susreće s temeljnim pitanjima života koji živimo. Odnosi i težina komunikacije, duša i tijelo, požrtvovnost i krivnja... Joelova priča, kao i priče onih oko njega – žena iz njegove obitelji, njegove senzualne američke susjede i njezina brata voajera, neuhvatljive djevojke iz Bangkoka i brbljavog agenta za nekretnine Kranca – puna je zagonetki koje, baš poput kodnog jezika, zahtijevaju dešifriranje. I baš tu Oz nas osvaja. Svojom mudrošću i suosjećanjem, emotivnošću i humorom veliki izraelski pisac čini da istina izađe na površinu, detektivska priča postane egzistencijalistička pustolovina, a u samom srcu romana Poznati ženu zasja ono najvažnije: potreba da upoznamo sebe i one koje volimo.

Želim, mala knjiga o ljubavi jedan je od onih rijetkih dragulja koji su potrebni svakome.
Naizgled jednostavna i samorazumljiva pravila ili želje koje nam u ovoj knjizi donosi jedan od najvažnijih svjetskih psihoanalitičara Jorge Bucay zapravo su prosvjetljujući i mudri savjeti o tome kako ljubav i veze mogu uspjeti. Opremljena jednako poticajnim ilustracijama vodećeg argentinskoga ilustratora Gustija, ova knjiga jedna je od onih kojima ćemo se uteći i u trenucima najveće sreće i u trenucima najveće tuge.

“Želim da me slušaš, ali ne i da me osuđuješ. Zato što su slušanje i osuđivanje dvije različite i, povremeno, nespojive stvari. Kad me slušaš onako kako želim da me slušaš, čuješ moj glas i moje riječi; kad me osuđuješ, ti, kao i svi drugi, čuješ samo svoje riječi, koje koji put uopće nisu izvorno tvoje, one potječu od onih koji su tebe osuđivali, od onih koji te i dalje osuđuju ne saslušavši te.”

Pravo na samouništenje, kultni roman suvremene korejske književnosti, senzualan je, mračan i snolik vodič kroz Seul, grad u koji nas uvodi majstor nesvakidašnjeg zanata, Kimov bezimeni pripovjedač. Nije slikar, ali Mrtvi Marat Jacques-Louisa Davida ključ je njegova umijeća: distanciran i hladan, onima koje prepozna kao potencijalne klijente prodaje mogućnost bijega, izlaz iz banalnosti života.
U romanu kojim je Kim Young-ha osvojio publiku i kritiku diljem svijeta pod neonskim svjetlima velegrada dotaknut će se i preplesti pet sudbina: lijepe performerice Mimi, dvojice braće zaljubljene u istu djevojku, tajanstvene Se-yeon, koja spava s obojicom, ali ne pripada nijednom, te onoga koji ih sve zapisuje i prati, strpljivo nudeći jedinu utjehu – pravo na samouništenje.
Poput Ryūa Murakamija ili Breta Eastona Ellisa, jedan od najznačajnijih korejskih pisaca današnjice Kim Young-ha u Pravu na samouništenje ispisao je uzbudljivu i mračnu parabolu o suvremenom urbanom životu, snažno književno promišljanje istine, smrti, žudnje i identiteta. Ljepota i jeza, brza vožnja i očajnički seks, frivolnost umjetnosti i fantazije kojima se borimo protiv egzistencijalne dosade susreću se u ovoj prozi koja očarava i duboko uznemiruje, baš poput najuspješnijih djela suvremene korejske kinematografije.

Kako iznova napisati Sarajevski Marlboro, i je li to moguće, je li izvedivo i racionalno da pisac to pokuša još jednom učiniti? Odgovori na ova pitanja trebali bi biti negativni, no ako je pisac dovoljno hrabar i dovoljno drzak, dovoljno imaginativan, onda će taj eksperiment pokušati uraditi, a sve to Miljenko Jergović upravo je učinio novom zbirkom Trojica za Kartal, podnaslovljenom Sarajevski Marlboro remastered. Ove nove priče nisu ni lice ni naličje onih prethodnih, već su iznova ispripovijedane sudbine drugih ljudi koji s onima iz prve knjige dijele nemogućnost bježanja, užase i ljepote stradanja, besudbinstvo ukucano u genetski kod svakog pojedinca iz toga još tada jednoga od posljednjih gradova u kojem su ravnopravno i bez straha živjele tri vjere. Sarajevski Marlboro i Trojica za Kartal moguća su čitanja tih sudbina, no ta čitanja, bez obzira na to čitali ove knjige u paru ili svaku pojedinačno, pokazuju da je i danas kao i onomad pred nama autor snažne empatije koji ulazi pod kožu svojim likovima i od njihovih želja, nadanja, strahova gradi punokrvne osobnosti kojima vjerujemo i s kojima se možemo poistovjetiti, iako ne bismo bili u njihovoj koži i proživljavali što oni žive – ali upravo u tome jesu snaga i moć književnosti. – Seid Serdarević

Devetero neznanaca nevidljivim je i dubokim korijenima, poput korijenja šume, povezano ulogom drveća u svojim životima. Njihove se priče granaju iz obiteljskog svijeta i vremena, od ranog doba New Yorka do kraja 20. stoljeća kada se na Pacifičkom sjeverozapadu vode upravo Šumski ratovi. Nicholas Hoel potomak je pionira iz Iowe, nasljednik albuma posljednjeg američkog kestena kojeg su njegovi preci naraštajima svakog mjeseca fotografirali. Mimi Ma mlada je poslovna žena čiji je otac doplovio iz Šanghaija u San Francisco te u svom novom svijetu zasadio murvu, stablo svile na kojoj se gradilo bogatstvo obitelji Ma. Douglas Pavlicek vijetnamski je veteran kojega je pri padu iz ratnog aviona spasila smokva stara tristo godina, a Patricia Westerford iznimna je znanstvenica koja je otkrila možda jedan od posljednjih svjetskih misterija: razgovor drveća. Njih se četvero, kao i preostalih petero protagonista bori za spas “stare šume”, u čijem je središtu drevna sekvoja. Postoji svijet uz ovaj naš ljudski – golem, spor, veličanstveno inventivan i gotovo nevidljiv za nas. Ovo je priča o nekolicini ljudi koji otkrivaju kako vidjeti taj svijet i koji su dotaknuli rub prijetnje njegova nestanka. U monumentalnom romanu Iznad svega, nagrađenom Pulitzerovom nagradom, Richard Powers uranja u temu veliku poput svemira: o prirodi i povezanosti naše civilizacije s njom. Epska je to saga u kojoj kroz ovidijevsku metamorfozu svojih junaka autor ponovno odmjerava čovjekovo mjesto na planetu i njegov suživot s drugim živim bićima.

Daniel je bio prvi dečko koji je Alison snimio glazbenu kompilaciju. No to je bilo prije mnogo godina i Ali već dugo nije razmišljala o njemu. Čak i da jest, nije on bio taj koji je otišao, bila je to ona. A onda se Danovo ime pojavilo na ekranu njezina mobitela, s linkom na pjesmu iz njihove zajedničke prošlosti. Tih nekoliko čarobnih minuta Ali više nije odrasla žena, zaposlena supruga, majka temperamentnih kćeri u Adelaideu, nego joj je ponovno šesnaest, ponovno je u Sheffieldu i pleše u svojim uskim trapericama. Ne može a da ne odgovori na isti način - pjesmom. I tako se rađa nova glazbena kompilacija. Dan i Ali šalju jedno drugom pjesme - neke nove, neke stare - preko oceana i vremenskih zona, sve dok jedno od njih ne prekrši pravilo i ne pošalje poruku koja će promijeniti sve…