Knjiga mora biti znak, mora ti reći “idi onamo” ili “zaustavi se” ili “leti” ili “raspori si trbuh”. Knjiga mora zahtijevati odgovor. Ako to ne čini, ako ti pogled zastaje na njezinoj ingenioznoj, inventivnoj, nježnoj, mudroj, uveseljavajućoj, divnoj površini umjesto da se uperi onamo kamo ta knjiga pokazuje, onda si pročitao književan spis i još jednom promašio smisao svakog ljudskog napora: izlazak iz ovoga svijeta. Romani te drže ovdje, griju te i tješe, stavljaju sjajne trakice na haljinu cirkuske jahačice. Ali kad ćeš pročitati, zaboga, istinsku knjigu? Genijalna, luda, neusporediva – Solenoid je knjiga o kakvoj sanja bezimeni junak Cărtărescuova remek-djela, učitelj rumunjskoga koji se odrekao sna da postane pisac, ali ne i pokušaja da razotkrije misterij postojanja. Kad u predgrađu Bukurešta kupi kuću u obliku broda, ispod njezina će podruma pronaći solenoid, divovsku magnetsku zavojnicu čija gravitacijska sila ne vuče prema dolje, već lebdjeti čini sve što joj se približi – ljude, stvari, pa čak i stvarnost samu. U školi na rubu grada sudbinu Cărtărescuova junaka odapinju tri susreta: onaj s Irinom, u koju se zaljubljuje, s profesorom matematike Goijom, koji ga upućuje u misterije svoje discipline, te otkriće piketista, pripadnika mistične sekte, koji u Bukureštu organiziraju demonstracije protiv smrti. Svaki znak, svako sjećanje i svaki san postaju komadić slagalice čije će mu rješenje pružiti “plan bijega”, jer jedini cilj postaje raskid sa “zavjerom normalnosti”. Solenoid Mircee Cărtărescua istinska je knjiga koja zahtijeva odgovor čitatelja, monumentalan roman kojim odjekuje genijalnost Pynchona, Borgesa, Swifta i Kafke.

„Svojim petim romanom u bogatom opusu od 35 knjiga poezije, proze, drame, eseja i kritike, Milko Valent, uz Kamova najveći 'enfant terrible' hrvatske književnosti, iznova demonstrira suverenost svog umjetničkog izričaja. 'Ledene haljine', ta uzbudljiva monofona polifonija o briljantnoj, duhom i tijelom ekstraordinarnoj zagrebačkoj studentici Nini koja je smislila i ostvarila istovremeno banalno prozaičan i ludo smion projekt lucidno poetičnog naziva 'Čelična čipka' kako bi se izbavila iz ponora siromaštva i naposljetku 'camusovski' sunovratila u ultimativan ponor slobode, jedan je od vrhunaca aktualnog potentnog trenutka domaće literature, ali svojom beskompromisnošću, kojoj nije lako naći pandan i na svjetskoj književnoj sceni, zasijeca i mnogo šire. Sukladno Valentovom radikalnom slobodarstvu, roman čitateljima u lice baca tabue incesta, pedofilije, holokausta, jednim oštrim udarcem misaonog mača raspliće gordijski čvor pobačajne problematike, ne libi se u hladnim riječnim strujama utopiti nerođeno dijete

Izraelska autorica Einat Nathan savjetnica je za roditeljstvo i majka petoro djece, a njezina je knjiga postala veliki hit najprije u Izraelu, a zatim i diljem svijeta jer su se roditelji – prvenstveno majke – prepoznale u mnogim situacijama, u brigama i dilemama, u radosnim i dirljivim trenucima. S puno suosjećanja Nathan nas poziva da naučimo svoju djecu da budu snažna i neovisna, ali i promatramo svijet njihovim očima i osjećamo njihovim srcima. I u svojoj uplakanoj bebi i u buntovnom tinejdžeru možemo posijati optimizam, kako bi kada život bude težak, znali da ih čeka još mnogo toga dobroga, njezina je poruka.

U prekrasnoj, toploj i utješnoj knjizi opisuje mnoge situacije iz svoje klinike i svojeg doma, pružajući nam nadahnuće da budemo strpljivi sa svojom djecom, pokušamo ostati smireni u doba stalne bojazni te da cijenimo i prihvaćamo svako dijete sa svim njegovim talentima, mušicama i manama.

Ova knjiga nije samo vodič za roditelje, nego i istraživanje složenog emocionalnog puta roditeljstva i podsjeća nas koliko hrabrosti i energije ono zahtijeva. Ne postoji savršeni roditelj, kaže Einat Nathan, a na kraju dana, najvažnije je izgraditi i sačuvati čvrstu vezu sa svojim djetetom.

Bill Gates (1955.) tehnolog je, poslovni magnat i filantrop. Godine 1975. sa svojim prijateljem iz djetinjstva Paulom Allenom osnovao je Microsoft Corporation, danas najveću svjetsku softversku tvrtku za osobna računala. Vodio ju je nekoliko desetljeća, a nakon što ju je prije petnaestak godina napustio, počeo se baviti dobrotvornom aktivnošću, ulažući svoje bogatstvu u razne projekte diljem svijeta. Danas je supredsjedatelj Zaklade Bill & Melinda Gates. Također je pokrenuo projekt Breakthrough Energy, pokušaj komercijalizacije čiste energije i drugih tehnologija povezanih s klimom. Napisao je knjigu „Kako spriječiti klimatsku katastrofu“, u kojoj je opisao svoje viđenje te ogromne prijetnje cijelom čovječanstvu. U njoj rezimira ono što je naučio tijekom više od desetljeća proučavanja klimatskih promjena i ulaganja u inovacije za rješavanje globalnog zatopljenja, te preporučuje strategije da se to postigne. Gates tvrdi da i vlade ali i velike korporacije imaju ulogu u borbi protiv globalnog zatopljenja. Iako priznaje da postoji dilema što je prioritetnije, gospodarski razvoj ili održivosti, on smatra da bi to riješile ubrzane inovacije u zelenoj tehnologiji, posebno održivoj energiji. Poziva vlade da povećaju ulaganja u klimatska istraživanja, ali da istodobno potaknu tvrtke da ulažu u zelenu energiju i smanjenje zagađenja zraka. No, on smatra i da svaki pojedinac ima svoju ulogu u tom velikom zadatku. On kaže: „Kako bi zaustavili globalno zagrijavanje i izbjegli najgore posljedice klimatskih promjena, ljudi moraju prestati ispuštati stakleničke plinove u atmosferu.

Od dana kada je starica Nana Reja pronašla bebu napuštenu ispod mosta, život se zauvijek promijenio u malom meksičkom gradu Linaresu. Izobličen i prekriven pčelama, mali Simonopio za neke je mještane dijete koje je poljubio vrag. No, zemljoposjednici Francisco i Beatriz Morales ga usvajaju i brinu se za njega.

Odrastajući, Simonopio pokazuje iznenađujući dar; kad zatvori oči, može vidjeti vizije svega što će doći, i lijepog i opasnog. Okružen zaštitničkim rojem pčela i posvećen zaštiti svoje obitelji, Simonopiju će s vremenom u Linaresu početi smatrati prorokom.Radnje smještene u pozadini Meksičke revolucije i razorne gripe 1918. Žamor pčela prikazuje i sudbinu zemlje upovijesnim previranjima i sudbinu jedne obitelji koja je svoju ljubav, vjeru i budućnost položila u ono što se smatra nemogućim.

London 1799.
Dora Blake živi sa stricem koji vodi nekoć čuveni antikvarijat njezinih pokojnih roditelja. Jednoga dana u njihov dom stiže tajanstvena vaza. Zbunjena stričevim neobičnim ponašanjem, Dora zatraži pomoć mladog proučavatelja starina Edwarda Lawrencea koji u drevnom predmetu vidi priliku za napredovanje u karijeri. Iako im se motivi razlikuju, ono što će Edward otkriti prisilit će Doru da preispita sve što je vjerovala o svom životu, obitelji i svijetu kakav poznaje. Romaneskni prvijenac britanske spisateljice Susan Stokes-Chapman priča je o tajnama i prevari, ljubavi i ispunjenju, sudbini i nadi, roman koji se čita u dahu!

Lexia Vikander radi u maloj marketinškoj agenciji u Stockholmu. Voli svoj posao, ali u posljednje vrijeme sve je više pod dojmom da se, s viškom kila i drukčijom percepcijom života i svijeta, i ne uklapa previše u cijeli taj milje. A sad još, koliko čuje, firmu preuzima novi vlasnik. Svi bruje o otkazima, smanjenju plaća. I što učini jedna single dama kad osjeti da gubi konce? Ode u večernji izlazak, popije pokoji koktel i koketira sa strancem. Dobro, Lexia je možda mrvicu pretjerala. Nikad nije osobito preporučljivo prići nepoznatom muškarcu i poljubiti ga. A kamoli mu se ispovraćati po cipelama. Pogotovo to nije preporučljivo ako postoji i promil šanse da će ti se isti taj muškarac u ponedjeljak ujutro ukazati u uredu..

Godine 1943., usred Njemačke okupacije, Eddy de Wind pristao je raditi kao liječnik u Westerborku, nizozemskom tranzitnom logoru, kako bi spasio svoju majku od deportacije u Auschwitz. Ondje je upoznao mladu bolničarku Friedel, koju je nakon nekoliko tjedana zaprosio te su se uskoro i vjenčali. No u rujnu 1943. oboje su deportirani u Auschwitz, gdje je Eddy raspoređen za rad u liječničkoj baraci, a Friedel je poslana u ozloglašeni „Blok 10“, gdje su SS-ovi liječnici provodili zastrašujuće neljudske eksperimente na ženama. Cijelo to vrijeme par se trudio komunicirati, snalazeći se na sve moguće načine, a sam Eddy pritom se nekoliko puta izložio izravnoj pogibelji; sve samo kako bi mogao razgovarati sa svojom voljenom Friedel. Istodobno, iz dana u dan, Eddy je bilježio sve što se ondje događalo, a njegova snažna poetična proza pruža nam jedinstven uvid u užase s kojima se, zajedno s ostalim zatočenicima, suočavao u najozloglašenijem nacističkom koncentracijskom logoru. Objavljeni prvi put u Nizozemskoj odmah po završetku rata, ovi potresni memoari sadrže u sebi dirljivu ljubavnu priču, podroban prikaz nacističkih zvjerstava i inteligentnu raspravu o ljudskoj naravi – ljudskosti i neljudskosti – u različitim situacijama. Posljednja postaja – Auschwitz važan je i trajan dokument, svjedočanstvo o snazi ljudskog duha i upozorenje na ponor u koji možemo potonuti kad predrasude prevladaju.

Na kraju sela, u velebnoj kući nekoć otmjene obitelji Blackwood, Merricat živi sama s voljenom sestrom Constance i stricem Julianom krhkoga zdravlja, oboružana preciznim sustavom talismana kojima nastoji očuvati njihov delikatan i dragocjen način života. Jer otkad je Constance oslobođena optužbe za ubojstvo ostatka obitelji, svijet preživjele Blackwoodove ne ostavlja na miru. Neočekivani dolazak dotad im nepoznatog rođaka Charlesa narušava krhku ravnotežu u kući Blackwoodovih, a neprijateljski nastrojena sredina sve je neugodnija i nemilosrdnija. Uvlačeći čitatelje duboko u labirint mračne neuroze, Oduvijek živimo u dvorcu raskošno je jeziv roman o osebujnoj, izoliranoj i vrlo vjerojatno ubojitoj obitelji. Zadivljujuća je to, uznemirujuća priča u kojoj napetost raste sa svakom novom stranicom i vodi prema vrhuncu koji je istodobno neizbježan i šokantan. Obožavana i cijenjena gotička priča Shirley Jackson o osebujnoj djevojci po imenu Merricat i mračnoj tajni njezine obitelji zasluženo je jedan od kultnih klasika američke književnosti 20. stoljeća.

Dorothea Truelove mlada je i imućna žena koju njezin dobrotvorni rad dovodi u zatvor Oakgate i pruža joj priliku da istraži svoju fascinaciju frenologijom. Ushićena je što na osuđenicama može ispitati hipotezu da čovjekova lubanja govori mnogo o njegovom karakteru te o sklonosti najmračnijim zločinima. U zatvoru upoznaje šesnaestogodišnju siromašnu krojačicu Ruth, koja čeka suđenje radi umorstva svoje gazdarice. Ona to umorstvo, kao i druge zločine pripisuje nadnaravnoj sili koju posjeduju prekrasni korzeti i haljine u čije šavove je utkala svoje grozomorne misli. Ruthina priča o gorčini i izdaji, obiteljskoj tragediji i sužanjstvu uzdrmat će Dorotheinu vjeru u razum, ali i u moć što ga donosi iskupljenje. Je li mlada Ruth Butterham zanesena luđakinja ili hladnokrvna ubojica? Žrtva ili zločinka?