Sara, glavna pisarica perzijske kraljice, pokorivši se kraljičinu naumu, udala se za plemića Darija. Postavši pripadnica perzijske aristokracije, Sara tako ima bogatstvo, imovinu, čast i moć, ali ne ono najvrednije: muževa ljubav i dalje joj se čini nedostižnom. Iako je njegova majka bila Izraelka, Darije i dalje nije siguran u to da je supruga židovka pravi izbor za njega, osobito kada se Sara udružila sa svojim rođakom Nehemijom da obnove razrušene jeruzalemske zidine. Nakon što mu je kralj naredio da im pomogne u tom pothvatu, Darije sa Sarom kreće na putovanje u domovinu naroda svoje majke. Hoće li put pun opasnosti, sukoba i bolnih sjećanja pomoći Dariju da vidi Božju ruku na djelu u svome životu – pa čak i u braku za koji se čini da je bez ljubavi i pred raspadom? Mogu li protivštine, izdaja i neprijateljstvo uroditi nevjerojatnim plodom?

Anna Hart, mlada detektivka iz San Francisca, predobro poznaje mračnu stranu ljudske prirode. Sve svoje slučajeve proživljava opsesivno, cijelim bićem, kao da se i u njoj samoj odigrava neka teška bitka. Ostavljena i izdana još kao dijete, cijeli život pokušava sastaviti krhotine prošlosti i početi iznova. I baš kada se čini da je nadomak da u tome uspije, dogodi se strašna tragedija. U košmaru i sluđena od boli, Anna bježi u Mendocino u Kaliforniji, jedino mjesto koje joj može pružiti utjehu i mir. Tek što je stigla u taj naizgled idiličan gradić, lokalna zajednica zatečena je zagonetnim nestankom tinejdžerice. Dok je obuzimaju zloslutne slutnje i sve joj se čini kao uznemirujući déja vu, Anna se uključuje u potragu za djevojkom, odlučna spasiti i nju i sebe.

Strma, tamna, šumovita planina, na istočnom rubu Europe, na obali Crnog mora. Sveta oduvijek, otkad ljudi znaju za sebe. I žena koja se ovom knjigom vraća u svoju staru domovinu, da bi istražila priče koje se ondje, na Strandži, u Trakiji, malo u Bugarskoj, malo u Turskoj i malo u Grčkoj tkaju još davno prije Ovidijevih vremena, prastarim putevima uz rijeku Maricu, u čarobnim selima i ne posve napuštenim manastirima.

"Imao sam privilegij pročitati ovu zanimljivu knjigu prije njezina tiskanja, ali siguran sam da ću je pročitati još puno puta kako bih ponovno svjedočio jednoj fenomenalnoj glazbenoj karijeri, koje sam izravni svjedok već pedeset godina. Od Boom festivala u Ljubljani 1993., festivala na Avali s grupom Jutro, prvih koncerata u Vinkovcima, Osijeku, Zagrebu, Rovinju, legendarnog rock-spektakla 1979. na stadionu JNA, pa sve do danas na Željkovim velikim koncertima u Zagrebu i Splitu. Stotine velikih pjesama snimanih u Željkovoj solo karijeri vežu nas u različitim ulogama. Ja, kao ton-majstor, organizator, producent, diskograf-izdavač, vlasnik Rockoko studija u Bošnjacima i Zagrebu, a Željko uvijek u istoj ulozi – neprikosnoveni Gospodin Glas, jedinstveni sinonim za rock’n’roll." - Želimir Babogredac, direktor Croatia Recordsa

Kad je 10. srpnja 1856. sat počeo otkucavati ponoć, začula se grmljavina. Bljesnula je munja. I rodio se dječak. „Bit će dijete oluje“, rekla je primalja. „Ne“, odgovorila je njegova majka. „Dijete svjetlosti.“ Tada još nije znala da će njezin sin Nikola, kad odraste, biti oboje te kao takav postati jedan od najvažnijih izumitelja na polju električne energije, kako nekoć, tako i danas. Uz bljesak munje u olujnoj noći rodio se poseban dječak. Nikoli Tesli kao da je bilo suđeno da jednoga dana elektricitetom promijeni svijet. Prije nego što je izumio suvremenu električnu energiju, bio je tek dječak skromna podrijetla iz Like, koji je volio životinje, gotovo jednako koliko i izume. Poslije je Tesla eksperimentirao x-zrakama, radarom, daljinskim upravljanjem, bežičnim komunikacijama i rezonancijskim transformatorom (tzv. Teslinom zavojnicom) te je patentirao gotovo tristo izuma. Ljubav prema životinjama ostala je konstanta u njegovu životu, a zbog pažnje koju je posvećivao izvornim prirodnim bežičnim glasnicima s vremenom je postao poznat kao „njujorški šaptač golubovima“. Istražujući njegove revolucionarne izume u kontekstu njegova privatnog života, ova slikovnica, kao nijedna dosad, opisuje genijalnu ostavštinu Nikole Tesle te govori o njegovu životu od rođenja, odlaska u SAD, suradnje s Thomasom Alvom Edisonom, Svjetskog sajma u Chicagu pa sve do njegove smrti. Prvijenac spisateljice i umjetnice Azadeh Westergaard na suosjećajan način govori o nasljeđu ovoga briljantnog izumitelja, a divne ilustracije Júlije Sardae dodale su priči mnogo zanimljivih detalja, pa i dozu humora.

#1 BESTSELER NEW YORK TIMESA • Otkrijte memoare glumca nagrađenog Oscarom koji su promijenili živote i inspirirali milijune čitatelja nepokolebljivom iskrenošću, nekonvencionalnom mudrošću i lekcijama o životu s većim zadovoljstvom. „Ovaj život živim već pedeset godina, njegovu zagonetku pokušavam riješiti četrdeset dvije godine, a dnevnike o mogućim rješenjima te zagonetke vodim posljednjih trideset pet godina. Bilješke o uspjesima i neuspjesima, radostima i žalostima, o stvarima kojima se čudim i onome zbog čega se naglas smijem. Kako biti pravedan. Kako ublažiti stres. Kako se zabaviti. Kako manje nanositi bol drugima. Kako da drugi manje nanose bol meni. Kako biti dobar čovjek. Kako naći smisao u životu. Kako biti vjerodostojniji samome sebi. U posljednje sam vrijeme skupio hrabrost otvoriti te dnevnike. Pronašao sam priče kojima sam svjedočio i koje sam doživio, lekcije koje sam naučio i zaboravio, pjesme, molitve, vjerovanja o tome što je bitno i mnoštvo naljepnica za automobile. Pronašao sam dosljednost u načinima kojima sam pristupao životu i koji su mi pružali više zadovoljstva i u to vrijeme i danas. Stoga sam kupio jednosmjernu kartu prema izoliranoj samici u pustinji u kojoj sam započeo pisati ovo što trenutačno držite u ruci: album, zapis, priče o mojemu dosadašnjem životu. Sve što sam doživio, o čemu sam sanjao, čemu sam težio, što sam dao i dobio. Istine koje su utjecale na moj prostor i vrijeme, i to na takve načine da ih nisam mogao zanemariti. Sporazume koje sam sklopio sa samim sobom, od kojih se mnogih i pridržavam, a većinu pak još pokušavam ostvariti. Sve što sam gledao i vidio, osjetio i shvatio, učinio dobro i loše. Nadam se da je riječ o lijeku koji nije gorak, o nekoliko aspirina kao zamjeni za bolnicu, o svemirskom letu na Mars za koji nam ne treba pilotska dozvola, o odlasku u crkvu bez potrebe da budemo ponovno rođeni i o smijanju kroza suze. Riječ je o ljubavnom pismu. Životu. Ovo je knjiga o hvatanju zelenih svjetala i uviđanju da se i žuta i crvena svjetla s vremenom pretvaraju u zelena.”

Ljeto počinje u zimi 2020. na pustoj plaži u Brightonu, s tinejdžerskim nedoumicama i umovanjima brata i sestre Greenlaw. Odvest će nas na otok Man, u britanski logor za “neprijateljske državljane” u vrijeme Drugog svjetskog rata, u posjet Shakespeareu i Dickensu, Chaplinu i Einsteinu. Pjesnički i razbarušeno, čas zaigrano, čas tjeskobno, u isti mah ironično i sentimentalno, Ali Smith zatvara prozni ciklus koji je obilježio drugo desetljeće 21. stoljeća i inaugurirao pisanje povijesnog romana u stvarnom vremenu. Četiri godišnja doba, četiri godine, četiri knjige, od 2016. i Brexita do 2020. i pandemije. Kako pisati “o” trenutku “u” trenutku – i s vjerom da će tekst odoljeti zubu vremena, ne samo u književnom, nego i u društvenopolitičkom smislu? Smith u Ljetu povezuje konce između tema i likova koji se provlače kroz prethodne romane i tka završnicu koja otvoreno proziva desničarski nacionalizam i ksenofobiju, povijesnu krivnju i aktualnu ekološku odgovornost – i zadržava vjerodostojan humanistički optimizam.

U knjizi Sama Ivana Šojat ženskim će pogledom pokrenuti amplitudu pogleda na ženu koja se kreće od površinskog pogleda na prostor u kojemu se ona trenutno nalazi preko odmjerenog gledanja prema njezinim interesima do pogleda kojim želi ukazati na niz dilema o kojima razmišlja kada je riječ o ljubavi, braku, izvanbračnim odnosima, o žudnji za iskrenošću, u potrebi za ovjerenosti djecom, sretnim zajedništvom, o potisnutoj samoći i strahu od praznine. Glavni lik Mirna, žena od 38 godina, prevoditeljica je koju okolina, a posebice roditelji, ne razumije i ne odobrava njezinu rastavu. Prepoznaju se u romanu nove nijanse već viđenih bračnih prizora, mijenjaju se u njemu pristupi svakidašnjem tankoćutnom konzervativizmu koji zatvara oči pred zlostavljanjem u obitelji, problemima kao što su alkoholizam, emotivno ucjenjivanje, verbalno maltretiranje. Ona piše kritički o društvu, ukazuje na prednost otvorenoga dijaloga temeljenog na personalizaciji i individualizaciji mišljenja, a njezina lakanovska žudnja za tekstom prostor je kojim se dijalog uspostavlja. Takav pristup izuzetno je čitateljski uzbudljiv, Ivana Šojat i u ovome romanu stvarnost doživljava kao izazov, a unutarnji nemir njezinih junakinja kao poticaj za pričanje priče.

Maëlle, direktorica financija u uspješnoj razvojnoj tvrtki živi užurbanim životom koji se svodi na odlazak na posao i povremene užitke. Njezini snovi… koji snovi? U tom strogo uhodanom životu nema mjesta za snove, sve do dana kada je najbolja prijateljica Romane ne zamoli za veliku uslugu. Pitanje je života i smrti. Maëlle je sumnjičava, ali ipak prihvaća i odlazi na putovanje u daleki Nepal. Uspon vrhovima Annapurne u himalajskom gorju pretvorit će se u istinsko duhovno putovanje. Kada ova mlada žena spozna da stvarnost možda i nije takva kakvom ju je zamišljala, počinje njezino osobno preispitivanje. Tijekom uzbudljivih iskustava i susreta, Maëlle će pronaći ključ istinske sreće i iz temelja promijeniti svoj život. No hoće li uspjeti spasiti prijateljicu?

“Mnogo je knjiga o planinarenju i planinama, ali malo je koja ovako vrtoglava.” —The Times