Mlada Omanka Zuhur tek je pristigla na studij u London. Dolaskom na britansko sveučilište ona odjednom uranja u dinamičnu studentsku zajednicu, sklapa prisna prijateljstva, ali snažan osjećaj kajanja, boljka iz njezine prošlosti, ne da joj mira. I misli i snove zaokuplja joj Bint Amir, njezina zamjenska baka, žena koja ju je odgojila, a s kojom se nije stigla oprostiti…

„Nisam izašla iz svoje noći“ posljednja je rečenica koju je moja majka napisala. Često mi dođe u san, onakva kakva je bila prije bolesti. Živa je, no bila je pokojna. Kad se probudim, načas budem sigurna da doista živi u tome dvostrukom obliku, ujedno i mrtva i živa, poput onih likova iz grčke mitologije koji su dvaput prešli preko rijeke mrtvih.

U planinskom selu Maran, u živahnoj armenskoj zajednici koju odvajkada prate smijeh i suze, kletve i razna čuda, živjela je i pedesetosmogodišnja udovica i seoska knjižničarka Anatolija Sevojanc. Jednog se dana, misleći da ima neizlječivu bolest, udobno smjestila na jastuke, prekrižila je ruke na prsima, duboko udahnula i zatvorila oči. Bila je uvjerena da će umrijeti, ali dok je čekala da joj duša prhne put nebesa, na vratima joj se iznenada pojavio – ni manje ni više nego – prosac…

U revolucionarnoj knjizi Mit o normalnom: Trauma, bolest i iscjeljenje u toksičnoj kulturi Gabor Maté vodi nas na epsko putovanje tijekom kojeg otkrivamo kako je naše emocionalno zdravlje i naša društvena povezanost u tijesnoj sprezi sa zdravljem i bolešću.

Autor na temelju opsežne svjetske literature i relevantne povijesne dokumentacije rekonstruira povijest političke misli o europskom ujedinjenju, od antičkog mita o Europi, preko poistovjećivanja Europe kao kršćanske civitas terrenae, idejnih i izvedbenih planova o organizaciji ujedinjene Europe u doba renesanse, novovjekovnog racionalizma, njemačke klasične filozofije, socijalističkog utopizma sve do prvih koraka europske integracije nakon Drugog svjetskog rata. Njegova političko-povijesna naracija završava trenutkom kada je Europska unija doživjela svoju dosad najveću ekspanziju, primanjem Hrvatske u članstvo 2013. godine.

Danas u hrvatskoj historiografiji egzistira čitav pregršt knjiga i članaka (popularnih, stručnih i znanstvenih) koji se bave raznim aspektima Domovinskog rata (ratnim operacijama, sjećanjima sudionika, ratnim zločinima…itd), ali rijetko išta od navedenog daje presjek glavnih događaja iz presudne 1991. godine. Upravo zato je temeljna svrha ove knjige davanje sinteze glavnih događanja kroz prizmu, sa jedne strane Jugoslavenske narodne armije, a sa druge strane hrvatskih obrambenih snaga (temeljne i specijalne policije Ministarstva unutarnjih poslova RH, Zbora narodne garde te potom Hrvatske vojske i postrojbi Narodne zaštite).

Mlada osječka arheologinja Angelina Pavković na životnoj je prekretnici: obožava svoj posao, ali sve drugo postalo je kolotečina. Svjesna je da dalje ovako ne ide. Žarko želi upisati doktorat, a sa svojim partnerom, perspektivnim fizičarem Jakovom, nikako da pronađe zajednički jezik. Kada na jednom osječkom lokalitetu otkrije mjesto gdje su spaljivali vještice, život joj se okrene naglavce. Zainteresira je slučaj prezimenjakinje joj Anice Pavković, posljednje spaljene vještice u Osijeku 1738. Odjednom sve postaje jasnije i njezini snovi i ono što se događa oko nje. Počinje se pitati je li ona njezina reinkarnacija, tko je Jakov, a tko njezini prijatelji, gimnazijska profesorica Jasna, s kojom se druži od malih nogu, kolega arheolog Igor i drugi oko nje..

Kristenina najbolja prijateljica Sloan udaje se za muškarca svojih snova, Brandona. Njegov najbolji prijatelj i kum Josh tek se doselio u Los Angeles pa se Kristen i Josh često druže dok im pomažu u pripremama za vjenčanje. Brzo otkrivaju da imaju isti smisao za humor i mnogo zajedničkih interesa. Između njih postoji i velika međusobna privlačnost, no Kristen je u ozbiljnoj vezi i uskoro će s dečkom Tylerom započeti zajednički život. Nedugo zatim, između Kristen i Tylera dolazi do svađe i oni prekidaju, pa se čini da bi ona i Josh konačno mogli postati i nešto više od prijatelja. Josh želi ozbiljnu vezu, no Kristen od njega skriva tajnu zbog koje njihova veza nikad ne bi mogla biti sretna…

Roman Osmijeh kozleta jednog od najboljih suvremenih pisaca Davida Grossmana napisan je iz perspektive četiriju glavnih likova od kojih svaki skriva mračnu tajnu. Pripovijedajući o sebi, Šoš, Uri, Kacman i Hilmi pletu gustu i napetu priču o izdaji i krivnji, ljubavi, ljubomori i prijateljstvu, ratu i miru, o tankoj liniji između života i priča te o nadi koja uporno klija i na mjestima koja su svi zaboravili. Napisan poput labirinta, Osmijeh kozleta čitatelje mami u duboki emocionalni bezdan u kojem se glavni likovi usred izraelsko-palestinskog sukoba pokušavaju izboriti za normalan život.

George Barton Dawes je postao broj onog trenutka kada je velika korporacija kupila tvrtku za koju je radio. Zatim mu je vlada rekla da mora napustitit dom koji je gradio cijeli život kako bi se sagradila obilaznica… No George ima neke druge ideje, koje stvaraju jaz u njegovom braku, mijenjaju njegove odnose sa prijateljima… Jedan vrlo uporan glas u Georgeovoj glavi mu ponavlja da će, prije ili kasnije, nezaustavljivi napredak naići na zid – Odlučnost Georgea Bartona Dawesa. A taj bi sudar mogao biti vrlo eksplozivan…