Kad je obitelj iz maloga grada dovedena do ruba, koliko će daleko ići da zaštiti jednoga od svojih? Napeto, dinamično štivo o tome što smo spremni učiniti u ime ljubavi i obitelji. Tony je oduvijek pazio na svoga mlađeg brata Nicka. Zato, kad ga pozovu u bolnicu gdje Nick leži pretučen, u modricama, nakon nasilnog seksualnog napada, buknu njegovi zaštitnički instinkti i u njemu počinje rasti užaren bijes. Kao odvjetnica iz maloga grada u Novoj Engleskoj, Tonyjeva supruga Julia stalno se bavi slučajevima koji uključuju djecu. Kad ovaj dodijele detektivu Riceu, Julia osjeća da je u dobrim rukama. Posebice zato što osjeća da i Rice shvaća koliko brzo sve može postati složeno. Vrlo složeno. Uostalom, u jednome je trenutku Nick u baru pio piće s zgodnim neznancem, a već se u sljedećem našao u središtu istrage koja je prijetila da će uništiti ne samo njega, nego i cijelu njegovu obitelj. A sada je njegov napadač, na slobodi uz jamčevinu, osporio Nickovu verziju onoga što se dogodilo. Dok Julia pokušava pomoći šogoru, uviđa da Tonyjeva želja za osvetom i ispravljanjem štete nanesene Nicku izmiče kontroli. Tony je počinje plašiti. Nedugo zatim počinje se pitati: zna li ona doista za što je sve sposoban njezin muž? Pa čak i ona sama?

Richard Bowmaster, šezdesetogodišnji stručnjak za ljudska prava, usred snježne oluje u Brooklynu sudari se s Lexusom koji vozi Evelyn Ortega – imigrantica bez dokumenata iz Gvatemale. Ono što se na prvu čini kao tek manja neugodnost, zadobije ozbiljan zaokret kad se Evelyn pojavi na Richardovu pragu tražeći pomoć. U nevolji, Richard zamoli za savjet svoju podstanarku i vršnjakinju Lucíju Maraz, profesoricu iz Čilea. Tri potpuno različite osobe povezane su u ovoj očaravajućoj priči koja putuje od današnjeg Brooklyna preko nedavne prošlosti u Gvatemali do sedamdesetih godina u Čileu i Brazilu, a ujedno donosi i početak ljubavi Richarda i Lucíje – neočekivane i dirljive romanse dvoje ljudi koji su vjerovali da su već zašli u zimu života.

Pedesetih godina dvadesetog stoljeća Jadransko je more – za stanovnike Srijema i Slavonije – bilo udaljenije nego što je za današnje ljude udaljena Australija ili Brazil; uostalom, i putovanje do Splita trajalo je duže nego što danas traje do Tokija. Zato ni samo more nije bilo, kao danas, tek jedan od mnogobrojnih doživljaja, nego je bilo mitski pojam oko kojega su se plele bezbrojne priče. A susret s njim bio je za svakoga – bez obzira na stvarnu svoju važnost – prijelomni događaj u životu. Sve što bi se dogodilo na moru, ostajalo je zauvijek, i svi su toga bili svjesni. U ovoj se knjizi pripovijeda o tome kako su more doživljavala djeca iz Vukovara u ono davno doba. A to može biti zanimljivo onome tko je i sam suvremenik tih zbivanja, ali i onome tko danas živi u sasvim drugačijem svijetu, u kojem su Australija i Brazil bliže nego što je nekada bila Podgora.

Dunav protječe kroz više zemalja od ijedne svjetske rijeke i s porječjem zaprema velik dio srednje Europe. Ta rijeka od davnina olakšava razmjenu materijalnih i duhovnih dostignuća između Alpa i Crnog mora. Istodobno kao prirodna prepreka razdvaja državno-upravne jedinice od starog vijeka naovamo. Premda manjim odsječkom dodiruje hrvatske krajeve, Dunav s Dravom i Savom tvori triptih glavnih tekućica na hrvatskom povijesnom prostoru. Duboko utkan u zajedničko pamćenje, Dunav zaslužuje prikladnu istraživačku pažnju.

Različite humanističke discipline bavile su se dunavskim temama. Arheolozi su ostvarili plodne rezultate istražujući materijalne tragove podunavske prapovijesti i antike. Etnolozi su proučavali duhovnu kulturu, napose tradicijske napjeve iz Podunavlja. Obje discipline u našim je krajevima zadužio istaknuti stvaralac Matija Petar Katančić (1750-1825). U studiji »De Istro eiusque adcolis commentatio« (»Rasprava o Dunavu i stanovnicima uza nj«; Budim, 1798) skicirao je podrijetlo, naseobine, običaje i jezik starih žitelja Podunavlja temeljem filoloških, geografskih i arheoloških podataka. Suvremeni hrvatski povjesničari uglavnom su usputno sagledavali Dunav kao među i poveznicu, uz sporadične priloge iz vizure gospodarske i kulturne povijesti.

"Priručnik Dijete i pandemija, u nizu izvrsnih radova, iznosi razmatranja kako održati dosadašnju zdravstvenu zaštitu i prilagoditi je pandemijskim uvjetima, koji su izazovi u zaštiti od neposrednih učinaka infekcije SARS- COV- 2, ali i posrednih utjecaja pandemije kao što je narušavanje mentalnog zdravlja, otežano pohađanje nastave i usvajanje novih znanja, te narušavanje obiteljskih odnosa.
Ovaj je Priručnik sažeti multidisciplinarni prikaz svakodnevnih pedijatrijskih izazova za vrijeme pandemije.
NIP avangardnim pristupom naglašava važnost, odgovornost i sveobuhvatnost uloge pedijatra u zbrinjavanju djece, vulnerabilne društvene skupine, čije zdravo odrastanje čini osnovu zdavog društva.
- doc. dr. sc. Blaženka Kljaić Bukvić, dr. med."

Knjiga prikazuje poremećaj ADHD, koji još uvijek predstavlja dilemu – radi li se uopće o poremećaju ili je to samo naziv za različite odgojne i ponašajne probleme?.

Prikaz kroz povijesni razvoj, kliničku sliku i dijagnostiku definira što ADHD jest a što nije, odnosno što se krije ispod slike ADHD-a. Kroz primjere i terapijske pristupe objašnjava se kako ga prepoznati i pomoći osobi koja s njim živi i osobama koje su bitne u procesu odrastanja.
Knjiga će pomoći stručnjacima, roditeljima, nastavnicima i odgojiteljima smjernicama za prepoznavanje poremećaja i pristup u svakodnevnom životu, školi, vrtiću, na radnome mjestu.

Ova knjiga govori o tome kako se vratiti sebi. To nam je zadaća: tvoja i moja. Osjećam da si već na tom putu, i ja sam na svome. Napisala sam ovu knjigu da bismo nakratko išle zajedno. Koliko sam puta sumnjala u svoj put, u svoju ženskost, u svoj talent? Koliko sam puta silazila sa svoje životne staze, jer sam slušala druge, osjećala se primoranom, htjela nekome ugoditi, stavljala tuđe potrebe ispred vlastitih? Koliko sam puta plakala od žalosti, od bespomoćnosti, od bijesa? To znam samo ja… I ti, čitateljice, znaš to isto za sebe, zar ne? Nije to ništa loše, to je normalno, ispričat ću ti o sebi da bi se mogla ogledati u meni kao u zrcalu – govori nam Natalia de Barbaro u svojoj knjizi i vodi nas kroz odlomke o Pokornoj, Snježnoj kraljici i Mučenici. Ova je knjiga povratak Duši koja sve zna i u svemu će pomoći. Prepusti se autorici da te povede. Ona ide u dubinu, a ne ravno, i čini to s nježno, istinito i mudro.

Trojica su se braće vratila u kućicu kraj jezera nakon majčine smrti. Došli su na mjesto gdje su kao djeca provodili ljetne praznike s roditeljima, no nakon kobnog događaja njihovi životi nikad više nisu bili isti. Što se točno dogodilo tog ljeta kada su se borili za tatinu naklonost i majčinu ljubav u domu koji je ponekad nalikovao na minsko polje? Što im se to dogodilo? Ranjeni, preživjeli?

Izuzetno hvaljen prozni prvijenac Alexa Schulmana lirski je, a napet roman iznimne strukture koji govori o disfukcionalnoj obitelji, složenim bratskim odnosima, krivnji, tajnama iz prošlosti i sjećanju. Majstorski ispričana priča posve neočekivana raspleta, koja oduševljava čitatelje diljem svijeta, osigurala je Alexu Schulmanu epitet jednog od najzanimljivijih suvremenih švedskih pisaca.

Kad je 1952. objavljena Zabranjena bilježnica, njezin treći i najpopularniji roman, de Céspedes se zlatnim slovima upisuje u povijest talijanske književnosti na čijim će temeljima izrasti recentna talijanska proza. Napisan u dnevničkoj formi, roman je intimna ispovijest Valerije, supruge, majke i službenice koja živi u Rimu urednim i skromnim građanskim životom. Kada svoje misli i osjećaje počne zapisivati u malu crnu bilježnicu, Valerija ne sluti kako će to postati dnevnik rasapa njezinih iluzija koje je gajila o braku, djeci i krhkom komforu građanskog života. Majstorski i nevjerojatno moderno ispisan ženski unutarnji monolog polako nam otkriva stvarnu pozadinu ljubavničkih, majčinskih i prijateljskih odnosa iza brižno izgrađene fasade.