Kad je u studenom 2019. godine u ratnoj luci Lori pod pokroviteljstvom Ministarstva obrane obilježena 25. obljetnica operacije Zima-94, govornici nijednom riječju nisu spomenuli Operativnu grupu Livno, pod čijim je zapovjedništvom ta operacija i isplanirana i provedena. A propustili su spomenuti i zapovjednika te operativne grupe generala Rahima Ademija. Bila je to kap koja je prelila čašu nezadovoljstva umirovljenoga časnika Hrvatske vojske, jer nije to bilo prvi put da se njegove ratne zasluge ili prešućuju ili minoriziraju. U tom trenutku odlučio je napisati knjigu i u njoj opisati ne samo operaciju Zima-94 i svoju ulogu u njoj nego i sve ostale operacije koje je planirao i operativno proveo. Rezultat je tu: u ovoj opsežnoj knjizi znakovita naslova „Samo istina – ratni dnevnik generala Hrvatske vojske“ detaljno je opisao devet vojnih operacija koje su, u konačnici, donijele slobodu i mir Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. To su redom: Rujanski rat 1991., Zima-94, Skok-1, Skok- 95 (Skok-2), Ljeto-95, Kozjak-95 (Oluja-95), protunapad na srpsku ofenzivu Vaganj-95, Maestral-2 i Južni potez.

Nema mjesta za male snove: Hrabrost, imaginacija i stvaranje modernog Izraela nije obična autobiografija ni povijesna knjiga. Riječ je o putokazu za budućnost namijenjenom prije svega mlađem naraštaju. U ovome jedinstvenom djelu, svojoj jedinoj autobiografiji, Shimon Peres (1923. – 2016.), dobitnik Nobelove nagrade za mir, političar i državnik golema iskustva, piše o najvažnijim odlukama koje je morao donijeti u životu te se prisjeća trenutaka koji su oblikovali njegov život i položili temelje države Izraela. Shimon Peres piše o svojemu doprinosu u izgradnji mlade države te svojoj ulozi u uspostavi izraelskoga nuklearnog programa, ali i o naporima da spasi Izrael od gospodarske propasti te o njegovu pretvaranju u startup naciju. Dakako, piše i o svojoj neumornoj potrazi za mirom. Shimon Peres iskreno pripovijeda o događajima koji su obilježili desetljeća povijesti mlade izraelske države podjednako posvećujući pozornost onome što se dogodilo i onome zašto se to dogodilo. Razmatrajući središnje trenutke uspona Izraela, Shimon Peres istražuje što ljude čini velikim vođama, kako donositi teške odluke u okruženju nesigurnosti i pogibli, kako se suočiti s izazovom pronalaženja ravnoteže između načela i politike te kako iskoristiti čudesnu moć imaginacije i spontane inovativnosti. Pritom ne samo da pokazuje put u bolju budućnost za svoju voljenu zemlju nego i nudi važna i univerzalna razmišljanja korisna mlađim naraštajima, onima koji žele preuzeti vodstvo u politici i poslovnom svijetu, a osobito onima koji žele biti u službi ostvarenja šireg cilja – da naš planet postane sigurnije, mirnije i pravednije mjesto. Knjiga je opremljena predgovorom prof. dr. sc. Dragana Primorca Moje prijateljstvo sa Shimonom Persom, pogovorom prof. dr. sc. Mirjane Kasapović Teško breme povijesti te fotografijama iz privatnog i profesionalnog života Shimona Peresa.

Živimo u doba dosad neviđene inflacije informacija, ali i dezinformacija. Posebno je to došlo do izražaja u vrijeme pandemije koronavirusa. O samoj pandemiji i koronavirusu, a potom i o prednostima i manama cjepiva i cijepljenja dobivali smo i dobivamo najrazličitije i najkontradiktornije vijesti iz svih mogućih komunikacijskih kanala. Usporedo s tim pojavile su se i teorije i teorije o 5G mreži, pojavio se i QAnon te dosad nezamisliva razmišljanja o - ravnoj zemlji, ali i pticama koje zapravo ne postoje, nego su – dronovi. Što je u toj kakofoniji vijesti istina a što laž, kako smo došli do toga da vjerujemo ili u sve ili ni u što, pokušava nam otkriti knjiga Teorije zavjere 21. stoljeća Velimira Grgića. Jednostavno, pregledno, kronlogijski ali i problematski, no istodobno i uzbudljivo Grgić nam – prvi u Hrvatskoj - na jednom mjestu nudi cjelovit pregled i kronologiju fenomena koji su nas doveli do toga da živimo u vremenu kada nijednu informaciju i vijest ne možemo i ne smijemo uzimati – zdravo za gotovo. Knjiga Teorije zavjere 21. stoljeća zapravo je mali ali učinkovit vodič za snalaženje u suvremenom svijetu u kojem – očito – ništa nije onako kako izgleda, vodič za snalaženje za sve one koji o vremenu u kojem živimo žele dobiti (napokon) pouzdane i provjerene informacije.

Autor živim jezikom dočarava ozračje djelovanja francuske vanjske politike prema jugoistoku Europe u razdoblju od izbijanja Prvoga svjetskog rata do početka velike svjetske gospodarske krize na kraju trećega desetljeća prošlog stoljeća.

Zamislite život s manje: manje stvari, manje stare krame, manje stresa, duga i nezadovoljstva – život s manje distrakcija. Sada zamislite život s više: više vremena, više smislenih odnosa, više rasta, doprinosa i zadovoljstva – život pun strasti, neopterećen zamkama kaotičnog svijeta oko vas. Ono što zamišljate život je s namjerom, a da biste ga ostvarili, trebate otpustiti suvišne stvari koje vam stoje na putu. U svojoj knjizi Voli ljude, koristi se stvarima, autori Joshua Fields Millburn i Ryan Nicodemus, poznatiji kao dvojac Minimalisti, idu dalje od pukog otpuštanja materijalnih stvari da bi nam pokazali kako minimalizam pomaže u preispitivanju i zacjeljivanju sedam najvažnijih životnih odnosa: sa stvarima, istinom, jastvom, novcem, vrijednostima, kreativnošću i ljudima. Na temelju vlastitog iskustva, i iskustva ljudi koje su susreli na svom minimalističkom putovanju, pokazat će vam kako živjeti ispunjeniji i smisleniji život. Jednom kad imate manje možete napraviti mjesta za ono čega vam treba više.

Sara, obrazovana i nadarena rođakinja proroka Nehemije, neočekivano postaje glavna pisarica perzijske kraljice, jedina žena na tako visoku položaju u Perzijskome Carstvu. No prati je mučna prošlost: majka joj je umrla još kad je bila djevojčica, a otac se poslije toga povukao u sebe i udaljio od nje. Te teške okolnosti Saru su dovele do zaključka da nikomu nije stalo do nje i da vrijedi samo onoliko koliko je sposobna i uspješna. Stoga radi do iznemoglosti pokušavajući se dokazati i sebi i drugima te zavrijediti očevu ljubav. Nakon što je razotkrila urotu i spasila kraljičin ugled, Sara je primila nagradu kakvoj se nikada ne bi nadala - ostala je bez posla. Kraljica joj je, naime, odlučila iskazati najveću čast i udati je za kraljeva rođaka, plemića Darija Pasargadu. Darije, naviknut na bogatstvo i dodvoravanje, na život u kojemu je sve uvijek po njegovu, ni u snu ne bi pomislio da će ga kraljica prisiliti na to da sklopi brak s tom pisaricom, ženom niskoga roda, koja će ga osim toga duboko poniziti, i to pred cijelim dvorom! Našavši se bez posla, u braku s muškarcem koji je prezire, može li Sara naći novu sigurnost i samopoštovanje i može li osvojiti srce svoga supruga, kojega potajno voli?

Liv je umrla kad joj je bilo tek šest godina. Tako, barem, glasi službena verzija. Njezin otac itekako je svjestan da je on jedini na ovome svijetu koji može zaštititi svoju kćer. Stoga će jedne večeri napustiti izoliranu kuću koju njegova obitelj zove domom, gurnuti svoj brod duboko među valove i promatrati kako se razbija o stijene. Tada će se zaputiti u grad kako bi prijavio nestanak svoje kćeri. Službena potraga za njom neće dugo trajati. No, iza kutija i košara koje su zakrčile radionicu njenog tate, Liv se skriva i živi u mraku, osluškuje i strepi u svom improviziranom skloništu. No zahvaljujući tome što je skrivena od svih, tvrdi njezin otac, Liv nikada neće morati ići u školu. Nikada neće morati napustiti svoje roditelje, suočiti se sa svijetom koji vrvi opasnostima i lošim ljudima. Na taj će način uvijek biti sigurna, neraskidivo povezana s jedinim mjestom na kojem je sigurna. Smola je prvi put objavljena u Danskoj i, premda nije najavljena niti katalogizirana kao psihološki triler ili kriminalistički roman, brzo je osvojila sve veće skandinavske nagrade koje se dodjeljuju knjigama iz tih žanrova. Nakon toga započinje njezin svjetski uspjeh; The Guardian, The Telegraph i The Daily Express proglasili su je jednim od najboljih romana 2018. godine. Dosad je prevedena na 28 jezika te ekranizirana 2019. godine u režiji Daniela Borgmana. Napet i neizmjerno dirljiv, roman Smola priča je o tome što se dogodi kad nekoga volite previše – kad želja da nekog zaštitite i duboka ljubav postaju nešto što će tu osobu nepovratno ozlijediti.

Defne i Kostas na suprotnim su stranama podijeljene zemlje. Ona je Turkinja, on Grk, oboje Cipar nazivaju domom, a njihova je ljubav zabranjena. Jedino mjesto na kojem se mogu sastajati jest konoba Sretna smokva, nazvana tako zbog čudesnog stabla Ficus carica koje raste usred prostorije. Ta će smokva svjedočiti njihovim sretnim susretima te tihim rastancima, ali bit će ondje i kada izbije rat, pretvori grad u ruševinu i razdvoji ljubavnike. Desetljećima kasnije, šesnaestogodišnja Ada, rođena u Londonu, počinje se interesirati o zemlji svojih predaka. Nikada nije posjetila Cipar, a jedina veza s tim otokom stablo je smokve koje joj raste u dvorištu. Kakva će se priča rasplesti pred Adom jednom kad uroni dublje u obiteljske tajne? U romanu Otok nestalih stabala nagrađivana autorica Elif Shafak donosi nam raskošnu priču o pripadanju i identitetu, ljubavi i boli, sjećanju i zaboravu, ljudskom uništavanju prirode te napokon – obnovi, u svakom smislu te riječi.

U vrijeme Napoleonskih ratova, Alana će sa svojim skrbnikom pronaći utočište u Londonu. Godinama poslije, na svoj osamnaesti rođendan, doznat će nevjerojatnu istinu o svojem podrijetlu.

Blizanke Vignes nerazdvojne su odrastale šezdesetih godina 20. stoljeća u Mallardu u Louisiani, gradiću u kojem žive samo crni ljudi svijetle kože. Stella i Desiree Vignes visoke su i lijepe te  sanjaju o boljem životu. Kad kao tinejdžerice pobjegnu u New Orleans, Stella otkriva da se može izdavati za bjelkinju i tako počinje rascjep koji će zauvijek razdvojiti blizanke. Stella nestaje u Kaliforniji i nastavlja glumiti bijelu ženu, tajeći svoju prošlost od supruga i kćeri. Desiree napušta supruga koji ju je zlostavljao i vraća se u Mallard s kćeri Jude, koja je “crna kao katran”. Jude očajnički želi pronaći sredinu u koju će se uklopiti, odlazi na koledž u Kaliforniju i otkriva da ne traži samo sebe negoi majčinu sestru.