U nedjeljnom izdanju koruških Narodnih novina pod rubrikom razno mogla se pročitati sljedeća vijest: ‘U noći na subotu jedna je pedesetjednogodišnja domaćica iz mjesta A. (općina G.) počinila samoubojstvo, uzevši prekomjernu dozu tableta za spavanje.’ Prošlo je sedam tjedana otkako mi je majka umrla i ja bih se rado dao na posao, prije nego što se na sahrani još toliko snažna potreba da pišem o njoj pretvori natrag u onu tupu zanijemjelost, s kojom sam reagirao na vijest o njezinu samoubojstvu.”

Tetralogija Groblje zaboravljenih knjiga – započeta Sjenom vjetra, nastavljena Anđelovom igrom i Zatočenikom Neba te maestralno finiširana Labirintom duhova, jedinstvena je posveta gotičkim romanima, ali još više Barceloni, gradu koji se mijenjao od kraja devetnaestog stoljeća do sredine dvadesetoga i u kojem se susreću prokleti pisci, veleindustrijalci, zatočene i hrabre djeve, ljubitelji knjiga...
Carlos Ruiz Zafón svojim je romanima stvorio jedinstven svijet koji se s pravom naziva zafonovskim. U njemu se isprepleću uzbudljivi zapleti, ljubavne storije te obožavanje knjiga i pisanja.
Grad od pare, posljednja knjiga koju je napisao, u jedanaest priča razotkriva tajnu karte svijeta koju su, između ostalih, docrtavali i Cervantes i Gaudí. Grad od pare ljubavno je pismo nenadmašnog majstora pripovijedanja čitateljima kojim se oprašta od svoga svemira od pare.

Jane i Marnie bile su nerazdvojne od svojih osnovnoškolskih dana. Iako fizički različite, imale su mnogo toga zajedničkog i dijelile su sve, pa i najintimnije tajne. Kasnije su se obje udale za zgodne i ambiciozne muškarce. Ali Jane nikad nije rekla Marnie jednu važnu stvar: da ne podnosi njezina bogatog i sebeljubivog muža Charlesa. Štoviše, od samog početka bio joj je odbojan, preglasan, samodopadan i egocentričan. A da je Jane bila iskrena – da nije izrekla svoju prvu laž kada ju je Marnie pitala sviđa li joj se Charles – možda bi suprug njezine najbolje prijateljice još uvijek bio živ.

Ljeto je, a istočni Belfast gori. Kada nepoznati piroman započne s požarima i traženjem većih građanskih sloboda od vlasti, pridruže mu se i ostali nezadovoljni građani i ubrzo krene nezaustavljivi val nemira. Liječnik Jonathan Murray samohrani je otac kojeg tište sumnje da njegova tek rođena kći nije bezopasna kako se na prvi pogled čini. Je li moguće da je jedna od Nesretne Djece Belfasta? Sammyja Agnewa, pak, progone vlastita zlodjela iz prošlosti, a sada i u svome sinu Marku vidi iskru zla kakva je i u njemu nekoć tinjala. Obojica očeva odlučna su u namjeri da spriječe širenje zla, ali za to im treba mnogo, mnogo hrabrosti. Kada im se putevi ukrste u liječničkoj ordinaciji, i kada obojica izvuku nešto iz toga susreta, hoće li se odvažiti provesti svoje namjere u djelo?

Rosa Larkin uvjerena je da je prati loša sreća otkad zna za sebe. Njezin život u Londonu prava je katastrofa, živi kao podstanarka kod zgodnog Josha, uspješnog bankara i strastvenog ragbijaša, koji prema njoj gaji nježne osjećaje, i preživljava od mjeseca do mjeseca. Kad u pitoresknom Cockleberry Bayu, gradiću u grofoviji Devon, naslijedi dućan koji već godinama zjapi prazan. Mali dućan Cockleberry Bayu – Rosina prva misao je prodati ga i dovesti svoj život u red. No, na njezinu nesreću, tajanstveni dobročinitelj postavio joj je važan uvjet: dućan ne smije prodati, može ga jedino prepustiti nekome tko to uistinu zaslužuje.

Svjesna da nema što izgubiti, Rosa odlučuje ponovno pokrenuti posao i dućanu vratiti stari sjaj. Napušta London sa svojim malim jazavčarom Hotom i nekoliko tisuća naslijeđenih funta te stiže u Cockleberry Bay, među znatiželjne mještane…

Rosa daje sve od sebe kako bi njezin dućan uspio. No, to ne može sama. Srećom, mnogi joj mještani žele pomoći… Ili možda odmoći?

Roman Elvisa Bošnjaka Gdje je nestao Kir sastoji se od dvije pripovjedne linije koje naizmjence prate žrtvu i ubojicu. Pripovijedanje o žrtvi, Josipu Kiru, ide prema trenutku ubojstva, opisuje njegove zadnje dane i sate, dok ubojicu Marka Šutala pratimo od čina ubojstva, kroz faze bijega. Čitamo roman usisani u dva tunela koja se u jednom trenu kobno sastaju, e da bi se… opet sastali?

Kubanski istražitelj Mario Conde napustio je službu nakon godina rješavanja zahtjevnih slučajeva i odlučio se posvetiti pisanju. Jedan je od njegovih književnih uzora i Ernest Hemingway, prema kojemu gaji i divljenje i prezir – poglavito zbog raskalašenosti, pretjerana mačizma i odnosa spram drugih ljudi, a naročito Kubanaca. Jednoga dana na Hemingwayevu kubanskom imanju velika kiša na vidjelo izbaci ostatke tijela stare oko 40 godina, taman iz vremena piščeva boravka na Kubi. Conde ne uspijeva zatomiti znatiželju i kreće u još jednu opsežnu istragu ne bi li raskrinkao ubojicu, ali i rasvijetlio mnoge misterije u životu jednoga od najvećih svjetskih pisaca.

Privatna istražiteljica Jessica Shaw navikla je na anonimne dojave, ali ostane zatečena kada dojava o otmici trogodišnjakinje otprije 25 godina uključi i fotografiju na kojoj prepozna sebe. Izgarajući od znatiželje, odmah odlazi u Los Angeles, odakle je prijava poslana.

Tajna ljekarna, skrivena u sjenama Londona osamnaestog stoljeća, poslužuje neuobičajenu klijentelu. Žene diljem grada šapuću o tajanstvenoj osobi po imenu Nella, koja prodaje dobro prikrivene otrove. Ljekarničina je sudbina ugrožena kada njezina najnovija klijentica, tek dvanaestogodišnjakinja, počini kobnu pogrešku te pokrene niz posljedica koje odjekuju kroz stoljeća. U međuvremenu, u današnjem Londonu, Caroline Parcewell desetu godišnjicu braka provodi sama. Kad nabasa na predmet povezan s neriješenim ubojstvima koja su London opsjedala prije dvjesto godina, njezin se život u zapanjujućem preokretu sudbine sudari s ljekarničinim. Taj sudar neće svi preživjeti...

Max Linder, glavni junak Vilinske priče, tipičan je lik kakve smo zavoljeli u brojnim romanima Gorana Tribusona: simpatični gubitnik kojega ponekad život, ponekad i sam sebe, baca na dno, a onda ponovno pronalazi način kako se vratiti. Iako ga se bogata obitelj rano odrekla, on baš i neće žaliti i neće zazirati ni od kakva posla: bit će policajac, istražitelj, švercer, vojnik, ali i trgovac nekretninama. No Max Linder samo je katalizator burne njemačke i europske povijesti prve polovine 20. stoljeća koja će se prelomiti preko njegovih leđa: dva rata, političke promjene, nesretne ljubavi i avanture kao iz kakva najuzbudljivijeg filma.