Želim, mala knjiga o ljubavi jedan je od onih rijetkih dragulja koji su potrebni svakome.
Naizgled jednostavna i samorazumljiva pravila ili želje koje nam u ovoj knjizi donosi jedan od najvažnijih svjetskih psihoanalitičara Jorge Bucay zapravo su prosvjetljujući i mudri savjeti o tome kako ljubav i veze mogu uspjeti. Opremljena jednako poticajnim ilustracijama vodećeg argentinskoga ilustratora Gustija, ova knjiga jedna je od onih kojima ćemo se uteći i u trenucima najveće sreće i u trenucima najveće tuge.

“Želim da me slušaš, ali ne i da me osuđuješ. Zato što su slušanje i osuđivanje dvije različite i, povremeno, nespojive stvari. Kad me slušaš onako kako želim da me slušaš, čuješ moj glas i moje riječi; kad me osuđuješ, ti, kao i svi drugi, čuješ samo svoje riječi, koje koji put uopće nisu izvorno tvoje, one potječu od onih koji su tebe osuđivali, od onih koji te i dalje osuđuju ne saslušavši te.”

Pravo na samouništenje, kultni roman suvremene korejske književnosti, senzualan je, mračan i snolik vodič kroz Seul, grad u koji nas uvodi majstor nesvakidašnjeg zanata, Kimov bezimeni pripovjedač. Nije slikar, ali Mrtvi Marat Jacques-Louisa Davida ključ je njegova umijeća: distanciran i hladan, onima koje prepozna kao potencijalne klijente prodaje mogućnost bijega, izlaz iz banalnosti života.
U romanu kojim je Kim Young-ha osvojio publiku i kritiku diljem svijeta pod neonskim svjetlima velegrada dotaknut će se i preplesti pet sudbina: lijepe performerice Mimi, dvojice braće zaljubljene u istu djevojku, tajanstvene Se-yeon, koja spava s obojicom, ali ne pripada nijednom, te onoga koji ih sve zapisuje i prati, strpljivo nudeći jedinu utjehu – pravo na samouništenje.
Poput Ryūa Murakamija ili Breta Eastona Ellisa, jedan od najznačajnijih korejskih pisaca današnjice Kim Young-ha u Pravu na samouništenje ispisao je uzbudljivu i mračnu parabolu o suvremenom urbanom životu, snažno književno promišljanje istine, smrti, žudnje i identiteta. Ljepota i jeza, brza vožnja i očajnički seks, frivolnost umjetnosti i fantazije kojima se borimo protiv egzistencijalne dosade susreću se u ovoj prozi koja očarava i duboko uznemiruje, baš poput najuspješnijih djela suvremene korejske kinematografije.

Kako iznova napisati Sarajevski Marlboro, i je li to moguće, je li izvedivo i racionalno da pisac to pokuša još jednom učiniti? Odgovori na ova pitanja trebali bi biti negativni, no ako je pisac dovoljno hrabar i dovoljno drzak, dovoljno imaginativan, onda će taj eksperiment pokušati uraditi, a sve to Miljenko Jergović upravo je učinio novom zbirkom Trojica za Kartal, podnaslovljenom Sarajevski Marlboro remastered. Ove nove priče nisu ni lice ni naličje onih prethodnih, već su iznova ispripovijedane sudbine drugih ljudi koji s onima iz prve knjige dijele nemogućnost bježanja, užase i ljepote stradanja, besudbinstvo ukucano u genetski kod svakog pojedinca iz toga još tada jednoga od posljednjih gradova u kojem su ravnopravno i bez straha živjele tri vjere. Sarajevski Marlboro i Trojica za Kartal moguća su čitanja tih sudbina, no ta čitanja, bez obzira na to čitali ove knjige u paru ili svaku pojedinačno, pokazuju da je i danas kao i onomad pred nama autor snažne empatije koji ulazi pod kožu svojim likovima i od njihovih želja, nadanja, strahova gradi punokrvne osobnosti kojima vjerujemo i s kojima se možemo poistovjetiti, iako ne bismo bili u njihovoj koži i proživljavali što oni žive – ali upravo u tome jesu snaga i moć književnosti. – Seid Serdarević

Devetero neznanaca nevidljivim je i dubokim korijenima, poput korijenja šume, povezano ulogom drveća u svojim životima. Njihove se priče granaju iz obiteljskog svijeta i vremena, od ranog doba New Yorka do kraja 20. stoljeća kada se na Pacifičkom sjeverozapadu vode upravo Šumski ratovi. Nicholas Hoel potomak je pionira iz Iowe, nasljednik albuma posljednjeg američkog kestena kojeg su njegovi preci naraštajima svakog mjeseca fotografirali. Mimi Ma mlada je poslovna žena čiji je otac doplovio iz Šanghaija u San Francisco te u svom novom svijetu zasadio murvu, stablo svile na kojoj se gradilo bogatstvo obitelji Ma. Douglas Pavlicek vijetnamski je veteran kojega je pri padu iz ratnog aviona spasila smokva stara tristo godina, a Patricia Westerford iznimna je znanstvenica koja je otkrila možda jedan od posljednjih svjetskih misterija: razgovor drveća. Njih se četvero, kao i preostalih petero protagonista bori za spas “stare šume”, u čijem je središtu drevna sekvoja. Postoji svijet uz ovaj naš ljudski – golem, spor, veličanstveno inventivan i gotovo nevidljiv za nas. Ovo je priča o nekolicini ljudi koji otkrivaju kako vidjeti taj svijet i koji su dotaknuli rub prijetnje njegova nestanka. U monumentalnom romanu Iznad svega, nagrađenom Pulitzerovom nagradom, Richard Powers uranja u temu veliku poput svemira: o prirodi i povezanosti naše civilizacije s njom. Epska je to saga u kojoj kroz ovidijevsku metamorfozu svojih junaka autor ponovno odmjerava čovjekovo mjesto na planetu i njegov suživot s drugim živim bićima.

Daniel je bio prvi dečko koji je Alison snimio glazbenu kompilaciju. No to je bilo prije mnogo godina i Ali već dugo nije razmišljala o njemu. Čak i da jest, nije on bio taj koji je otišao, bila je to ona. A onda se Danovo ime pojavilo na ekranu njezina mobitela, s linkom na pjesmu iz njihove zajedničke prošlosti. Tih nekoliko čarobnih minuta Ali više nije odrasla žena, zaposlena supruga, majka temperamentnih kćeri u Adelaideu, nego joj je ponovno šesnaest, ponovno je u Sheffieldu i pleše u svojim uskim trapericama. Ne može a da ne odgovori na isti način - pjesmom. I tako se rađa nova glazbena kompilacija. Dan i Ali šalju jedno drugom pjesme - neke nove, neke stare - preko oceana i vremenskih zona, sve dok jedno od njih ne prekrši pravilo i ne pošalje poruku koja će promijeniti sve…

U nizu online objava, mladi, pretjerano samouvjereni, novopridošli psihijatar Parker H- bilježi mučan prikaz razdoblja svojeg rada u turobnoj duševnoj bolnici u Novoj Engleskoj. Putem ove internetske oglasne ploče, Parker se nada da će svijetu približiti svoje napore da izliječi jednog zagonetnog pacijenta. Otkriva nam tako priču o najtežem, krajnje opasnom slučaju - četrdesetogodišnjaku koji je u bolnicu primljen sa šest godina. On nema poznatu dijagnozu, njegovi se simptomi s vremenom razvijaju, a svaka osoba koja ga je pokušala liječiti dovedena je do ludila ili samoubojstva. Očajni i uplašeni, ravnatelji sanatorija drže ga strogo zatvorenog i dopuštaju tek minimalan kontakt s osobljem, uvjereni kako bi njegovo puštanje na slobodu izazvalo katastrofu u vanjskome svijetu. Parker na sebe preuzima zadatak liječenja. No već od prvog susreta s tajanstvenim pacijentom stvari izmiču kontroli, i suočen s mogućnošću koja nadilazi granice njegove najluđe mašte, Parker otkriva kako bi ga tajne koje okružuju skrb ovog pacijenta mogle koštati razuma.

„Ja sam... raste i sazrijeva skupa sa svojim pripovjedačem, i od kraćih štikleca iz djetinjstva, preko uvjerljivih mladalačkih epizoda, prerasta u remek-djelo zrelog pisca, njegove poetike, svjetonazora i posvemašnjeg prelijevanja vlastitog 'ja' s onim 'ja' koje je izgovoreno na kraju života. Ja sam je rasplesan, veličanstven i dirljiv roman u kojem Uzunović doslovno emotivno ubija čitatelja.“

Dugoiščekivano prvo prozno djelo Quentina Tarantina!
Urnebesno zabavan, brutalan i povremeno šokantan roman temeljen na njegovu Oscarom nagrađenom filmu.

RICK DALTON – Nekoć je imao vlastitu televizijsku seriju, ali sad igra zlikovce tjedna i tugu utapa u whiskey sourima. Hoće li ga telefonski poziv iz Rima spasiti ili će mu zapečatiti sudbinu?

CLIFF BOOTH – Rickov dubler i najozloglašeniji muškarac na svakom filmskom setu jer je jedini koji se možda izvukao nekažnjeno s ubojstvom…

SHARON TATE – Napustila je Teksas sanjajući da postane filmska zvijezda i svoj je san ostvarila. Na vrhuncu slave svoje dane provodi u kući u Cielo Driveu, visoko na holivudskim brdima.

CHARLES MANSON – Taj bivši zatvorenik okupio je oko sebe hrpu otupjelih hipija uvjerenih da im je on duhovni vođa, ali on bi se svega toga odrekao da postane rock- zvijezda.

HOLLYWOOD 1969.
Šteta što niste bili ondje.

Između života i smrti nalazi se knjižnica. Police se protežu u beskraj, knjiga je bezbroj, a u svakoj je priča o nama. Svaka knjiga prilika je da iskusimo neki od života koji smo mogli živjeti, da vidimo kako bi to bilo da smo u nekim trenucima donijeli neke druge odluke... Bismo li išta učinili drugačije kad bi nam se pružila prilika poništiti ono zbog čega žalimo? Otvaranjem knjige svakog drugog mogućeg života možemo iskusiti neku drugu verziju vlastitog življenja za kojom možda žalimo i na kraju dobiti odgovor na pitanje je li nam život mogao biti bolji da smo drugačije birali ili je onaj koji smo živjeli bio upravo takav kakav je trebao biti. Nora je tridesetpetogodišnja neostvarena i depresivna djevojka. Iako obdarena pameću i mnogobrojnim talentima, zapela je u nedorečenosti i manjku ambicija, tugovanju zbog prerane smrti roditelja te kroničnoj osamljenosti i otuđenosti. Za nju je svaki dan težak. Kad joj ugine mačak, Nora će to doživjeti kao završetak posljednje značajne veze u svom životu te zaključiti kako više nikome nije potrebna. Međunarodni bestseler i knjiga 2020. godine po izboru čitatelja, "Ponoćna knjižnica" neponovljiv je spoj priče i kontemplacije, manifest života koji je oduševio milijune čitatelja i suvereno zasjeo na vrhove ljestvica najprodavanijih knjiga diljem svijeta.