Napet i psihološki mučan roman o djevojci koja uspije pobjeći iz okrutnog zatočeništva u roditeljskom domu. No može li se tajnama koje izviru iz prošlosti uistinu umaknuti… Lex Gracie, najstarije dijete u obitelji, bježi iz Kuće strave i tako spašava sebe, braću i sestre. U godinama oporavka od psihološke traume i tjelesnog zlostavljanja, Djevojčica A – kako su je prozvali nakon bijega – ne želi razmišljati o roditeljima. Nakon majčine smrti u zatvoru, međutim, više ne može bježati od prošlosti. Naslijeđenu obiteljsku kuću Lex želi pretvoriti u društveni dom, ali najprije se mora suočiti s braćom i sestrama – i s tajnama iz djetinjstva koje tek sada otkriva. Ono što počinje kao priča o bijegu i preživljavanju postaje uzbudljiva psihološka obiteljska priča o odnosima braće i sestara – o tajnama koje skrivaju od sebe i jedni od drugih. Dok ih Lex nagovara na prenamjenu obiteljskog doma, otkriva tko je od njih ostao zarobljenik obiteljske mitologije a tko se doista oslobodio.

Sedamnaestogodišnja Kiva Meridan posljednjih je deset godina provela boreći se za opstanak u zloglasnom zatvoru smrti, Zalindovu, radeći kao zatvorska vidarica. Kad zarobe Tildu, kraljicu pobunjenika, Kivin je zadatak smrtno bolesnu ženu održati na životu dovoljno dugo da se može podvrgnuti Suđenju kušnjom: nizu elementalnih izazova dodijeljenih najopasnijim zločincima. A zatim, neočekivano, stiže šifrirana poruka Kivine obitelji: Ne dopusti da umre. Dolazimo. Svjesna da će suđenja ubiti bolesnu kraljicu, Kiva riskira svoj život preuzimanjem njezine kazne. Ako uspije, i ona i kraljica bit će slobodne. No nitko nikad nije preživio. Uz neizlječivu epidemiju koja je poharala Zalindov, tajanstvenog novog zatvorenika i zahuktavanje pobune u zatvoru, Kiva se ne može oteti dojmu da su njezine kušnje tek počele.

Kad se rodiš u maloj balkanskoj državi, namjesto srebrne žličice dobiješ gensko naslijeđe, recimo, kako ga je opisao Jens Bjorneboe u Povijesti bestijalnosti, oš-neš. Oštete te i prije nego što stasaš da uzmogneš, ne braniti se, nego nositi se s tim.

Neke od onih šugavih balkanskih ratnih godina, mlada Crnogorka u nevolji pobjegne iz zloglasnog kraja i, sretnim spletom okolnosti i svojih poželjnih osobina, nastani se u središtu Londona. Njezin otmjeni, šarmantni, uglađeni, znatno stariji i, tja, bogati muž, gospodin Black, divan je, sve dok nije… Imaju i tinejdžericu u pobuni, ponajviše protiv majke.

A ta mati, na pragu četrdesete, ulazi u rat s demonima iz vlastite prošlosti, s ponovnim pisanjem svoje „povijesti bestijalnosti”. Doduše, treba joj i strasti, uzbuđenja, pustolovina – pa što je snila… Malo se „muvala” s londonskom umjetničkom zvijezdom, malo sa zemljakom, romantičnim grubijanom meka srca (sic!) koji se bavi sumnjivo tajanstvenim poslom. Ispalo je da nije naučila poslovice predaka, kao npr.: tko s djecom liježe… tko s vragom tikve sadi...

I šta će tad gđa Black: „Nemaš muda ni za sreću ni za nesreću. Ni za siromaštvo, ni bogatstvo. Sada si ‘nešto između’, ono najgore. To te sad ždere jer godine prolaze i nećeš još dugo biti tako slatka, izgubit ćeš i tu osobinu. Biti slatka. Kakva glupost. Moraš odlučiti: što i gdje biti nakon slatkoće?”

U gradiću na rubu Češke kirurg Hynek Grábl profesionalno i vješto obavlja svoj posao u lokalnoj klinici. Zajednica ga poštuje, susjedi veličaju, a većina kolega prezire. Kod kuće ga pak s negodovanjem dočekuju nepovjerljiva žena, koju nikako ne uspijeva usrećiti, i dvoje tinejdžera, čijim se izazovnim odgojem ne stiže baviti. Unatoč problemima on uspijeva održati ravnotežu na svim planovima – sve dok mu se nad život ne nadvije sjena dobro čuvane tajne iz prošlosti, kada je slovio kao ugledni liječnik u glavnome gradu. Stiješnjen i pod pritiskom, kirurg se strmoglavljuje u spiralu pogrešnih odabira, s razornim posljedicama.

Ovo je priča o iračkom izbjeglici. Zove se Samir Karim, ali to nije važno jer to nije njegovo pravo ime. Rođen je 1. srpnja, ali to nije njegov pravi rođendan. Živi u nizozemskome centru za tražitelje azila, ali ni to nije važno, jer svi su prihvatni centri isti. Ili nisu? Samir Karim upoznat će vas s pet stotina imigranata koji čekaju da im nizozemske vlasti dadu dozvolu boravka. Dok je ne dobiju, ne smiju raditi. Ne smiju se školovati. I ne smiju izostati s jutarnjeg prijavka. Neki čekaju tri, neki sedam, neki šesnaest godina; neki su u međuvremenu ondje umrli, a neki se rodili. Nitko od njih ne zna koliko će čekanje još trajati, ni kako ga skratiti. I premda su vrata centra otvorena, vanjski je svijet za njih zatvoren.

U središtu radnje pojava je epidemije apatije u istočnim dijelovima Hrvatske, tzv. pasivnim krajevima. Službene institucije države osnivaju zavod koji bi trebao znanstveno i terapeutski odgovoriti na tu masovnu društveno-medicinsku krizu nastalu višedesetljetnom političkom nebrigom. Ali, kako to obično biva ondje gdje vlada brak nezdrave ambicije i nesposobnosti, pridjevke „znanstveno” i „terapeutski” zamjenjuje „represivno” i „birokratski”...
Autor se majstorski koristi humorom i groteskom kako bi ukazao na sav apsurd domaće stvarnosti koja pojedince osuđene na „nemogućnost djelovanja” dovodi do ruba. 

Slikarica Johanna napustila je obitelj u Norveškoj koja nije podržavala njezinu želju da se bavi slikarstvom i posljednjih 30 godina provela u Americi s mužem i sinom. Nakon što joj muž umre, Johanna se vraća u rodnu Norvešku na poziv poznate likovne galerije da priredi retrospektivnu izložbu. Johanna s majkom i ostatkom obitelji u Norveškoj nije komunicirala godinama, no ono što se isprva činilo običnim zastojem u komunikaciji koji se može nadoknaditi, pomalo se pretvorilo u ranu koju nije moguće zaliječiti. Što je ostalo od života u Norveškoj koji je davno ostavila za sobom? Što očekuje da će pronaći nakon što se vratila?

Vatra može uništiti prošlost. Ali može i otkriti tajne. Joan Mason je kao studentica pobjegla iz podmetnutog požara. Duboko potresena tim događajem, napustila je maleni grad u Montani, ostavljajući za sobom prijatelje i život kakav je poznavala. Deset godina poslije, Joan radi kao detektivka u Philadelphiji i bori se s demonima svoje prošlosti. Ali tada dozna da Elijah Weston, kolega sa studija koji je zapalio njezinu kuću, izlazi iz zatvora. Instinkt joj govori da će netko opet stradati, ali ako ga želi zaustaviti, mora se suočiti s prošlošću. Ne samo s vlastitim strahovima nego i s ljudima koje je napustila, posebno s detektivom Gideonom Baileyjem, muškarcem kojeg je nekoć voljela, i s njegovom sestrom Ann, svojom nekadašnjom cimericom. Kada izbije još jedan požar, svjesna je da to ne može biti slučajnost, iako Elijah ima čvrst alibi. Istraga iznova zbližava Joan i Gideona, ali ih ujedno usmjerava na opasan put u uznemirujuću prošlost. Kako vatra odnosi sve više života, tako i gradske tajne počinju izlaziti na vidjelo.

Najbolja zabava u životu slojevita je saga o nekoliko generacija čikaške obitelji Sorenson. U svom udobnom domu u predgrađu, David i Marilyn četiri desetljeća žive u bračnoj sreći i ljubavi. No, skladan roditeljski brak za njihove je četiri već odrasle kćeri nedostižan ideal, i gotovo provokacija! Najstarija Wendy mlada je udovica, a samoću i tugu liječi alkoholom i ljubavnim avanturama. Violet, nekoć perspektivna odvjetnica, sada se gorljivom predanošću posvećuje ulozi majke i supruge. Liza, mlada sveučilišna profesorica, očekuje dijete, no muči je to što ni sama nije sigurna želi li ga. Najmlađa kći, Grace, živi lažnim životom a da to nitko od njezine obitelji i ne sluti.

Proteklo je više od deset godina, ali sestre Nikki, Sami i Tori još ne mogu čuti riječ „mama“ a da ih ne zaboli poput uboda orlovih kandži i u njima pokrene sjećanja koja su od djetinjstva držale u tajnosti. Sve do sada. Godinama ih je iza zatvorenih vrata njihove seoske kuće u Raymondu u državi Washington sadistička majka Shelly izlagala nezamislivom zlostavljanju, ponižavanju, mučenju i psihičkim strahotama. Nikki, Sami i Tori uspjele su iz inata stvoriti vezu zbog koje su bile znatno manje ranjive nego što je Shelly mogla i zamisliti. Dok je majka u svoju mračnu, perverznu mrežu uvlačila i druge, sestre su otkrile snagu i hrabrost da pobjegnu iz sve gore noćne more koja je završila višestrukim ubojstvima. Bolna i mučna, priča ovog romana priča je onih koji su preživjeli krajnje zlo, o slobodi i pravdi za koju su Nikki, Sami i Tori riskirale život. Sestre zauvijek, ali nikada više žrtve, pronašle su svjetlost u tami koja ih je pretvorila u snažne žene pune ljubavi.